Venecijanska komisija objavila je u ponedjeljak niz preporuka o crnogorskom predlogu Zakona o slobodi vjeroispovijesti, navodeći da su neke od njegovih ključnih odredbi nejasni, kao i da bi se imovinski sporovi države i vjerskih zajednica trebali rješavati u okviru crnogorskog zakonodavstva. .
Govoreći o kontroverznim članovima 62. i 63. nacrta Zakona, koji predviđaju vraćanje vjerskih objekata izgrađenih prije 1918. u državno vlasništvo, Venecijanska komisija je saopštila da su njihova činjenična i istorijska pozadina “nejasne”.
“Tokom sastanaka, sagovornici s kojima su razgovarali izaslanici VK e dali su različita, ponekad kontradiktorna tumačenja. Bitno je da se njihovo značenje razjasni tokom zakonodavnog procesa “, navodi se u mišljenju objavljenom na sajtu VK.
Komentarišući namjeru vlasti da vjerske objekte koje smatra kulturnim dobrom vrati u državno vlasništvo, VK je primijetila da nacrti odredbi novog zakona potencijalno mogu pokriti značajan broj kulturnih dobara – vjerskih objekata izgrađenih ili dobijenih iz javnih prihoda države, ili zajedničkim ulaganjem građana do 1. decembra 1918.
“Očigledno je da zadatak Venecijanske komisije nije procjena ili utvrđivanje istorijskih pravila I dokaze u ovom slučaju …”, navodi VK I dodaje da ona me može formulisati I primjenjivati dokazni postupak u vezi sa ovim pitanjem. “To je dužnost crnogorskog zakonodavstva, administracije i sudova”
Pored ostalog, Venecijanska komisija je u mišljenju preporučila da nacrt zakona jasno navede da promjena u vlasništvu nad vjerskom imovinom neće automatski uticati na već postojeće pravo na korišćenje takve imovine, što opet ne bi moglo da utiče na pravo države da nametne stroge uslove njenog korišćenja i zaštite.
U dokumentu se navodi da VK razumije zabrinutost crnogorske vlasti zbog vjerske imovine za koju postoji sumnja da je 1990-ih godina nasilno i nezakonito registrovana na vjerske zajednice, “tim prije što je država - po članu 78. Ustava - dužna da štiti prirodno i kulturno nasljeđe”.
“Venecijanska komisija u tom smislu pozdravlja rješenja predložena u ovom predlogu zakona koja se oslanjaju na dugogodišnje pravne principe crnogorskog pravnog poretka“, piše u dokumentu.
Ova komisija, koja je savjetodavno pravno tijelo Savjeta Evrope, preporučila je i da se obave sveobuhvatne i efikasne konsultacije s javnošću, uključujući i predstavnike vjerskih zajednica, ocjenjujući da je to važan uslov da se postigne što širi konsenzus o tom pitanju.