Poslije višemjesečih pregovora, Crna Gora je dobila novu vlast. Crnogorska skupština je konstituisana a vlada izabrana četiri i po mjeseca nakon vanrednih parlamentarnih izbora i dugih i neizvjesnih pregovora o strukturi nove vlasti.
Za predsjednika parlamenta je po dogovoru nove vladajuće koalicije izabran jedan od lidera koalicije "Za budućnost Crne Gore" (ZBCG) Andrija Mandić, a premijersku funkciju preuzeo je lider Pokreta Evropa sad Milojko Spajić.
Nedugo po izboru nove vlade, poslije višečasovne burne rasprave u skupštini, stigle su i prve reakcije Zapada. Brisel je očekivano pozvao sve političke aktere u zemlji da se usredsrede na unapređenje puta ka članstvu u Evropskoj uniji.
Zvanični Vašington se pak oglasio preko američke ambasade u Podogorici. U reakciji su iznijeta već poznata očekivanja kada je riječ o spoljnopolitičkom pravcu zemlje, i ponovljena zabrinutost da bi pojedine stranke mogle da spriječe napredak Crne Gore.
Novoizabrani crnogorski premijer u ekspozeu je obećao da se glavni spoljnopolitički prioriteti ostati isti – članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji, aktivno i kredibilno članstvo u NATO-u i dobrosusjedski odnosi – i da će se Podgorica i dalje stoprocentno usaglašavati sa evropskom i vanjskom bezbjednosnom politikom.
Međutim, postavlja se pitanje koliko će to biti lako ostvariti, imajući u vidu da je vlada izabrana uz podršku stranaka iz bivšeg Demokratskog fronta koje se otvoreno protivile članstvu u NATO-u, sankcijama Rusiji zbog invazije na Ukrajinu i priznanju Kosova.
“Ja ne očekujem da će Crna Gora da napravi neki spektakularan preokret u spoljnopolitičkoj orijentaciji, ali mogu da očekujem da će biti jedan nevoljan član NATO-a”, smatra Vesko Garčević, profesor međunarodnih odnosa u Školi za globalne studije "Frederik S. Pardi" na Bostonskom univerzitetu.
Garčević ne očekuje da snage – koje su do sada bile skeptične prema evroatlantskim integracijama i zapadu –promijene stav. To je jedan od razloga zbog kojeg lično sumnja da će vlada uspjeti da ostvari ono što je zacrtala i što je podstaklo Ameriku na oprez na koji je ambasada pozvala u svojoj reakciji.
“Mislim da će sigurno slijediti tu vrstu opreznog pristupa u narednom periodu dok ne budu bolje sagledali na koji način će se Vlada Crne Gore postaviti u odnosu na razne teme koje će biti aktuelne – prije svega to je rat u Ukrajini. Taj pristup će biti takav i zbog nekih unutrašnjih političkih događanja u Americi. U toku godine kada su predsjednički izbori, Amerika sigurno neće ići u neke snažnije aktivnosti”, ističe Garčević.
Luka Ignac, saradnik Centra za Evropu Atlantskog savjeta, u američkoj reakciji prepoznaje oprez i zabrinutost, ali i nadu zbog obećanja crnogorske vladajuće koalicije da će ostati usredsređena na evroatlantske integracije.
“Rijetko ko može sa sigurnošću reći što tačno možemo očekivati od vladajuće koalicije u Crnoj Gori. Postoji različiti dijapazon stranaka unutar te koalicije, uključujući i stranku predsjednika parlamenta. Isto tako postoje centrističke i pro-EU stranke, zbog čega im moramo dati priliku da se dokažu i to suprotno nekim prvim očekivanjima, koji su postavljeni i od medija, i od nekog unutrašnje-političkog dijaloga. Sledećih nedelja bi trebalo obratiti posebnu pažnju na to što se i kako se dešava u Crnoj Gori", kaže Ignac.
Your browser doesn’t support HTML5
Zapad s oprezom čeka odluke nove crnogorske vlade
Ignac ne sumnja da će Vašington sarađivati sa novom vladom.
“Amerika nije odbacila Crnu Goru, ni u kakvom slučaju. Oni na neki način žele vidjeti šta tačno stoji iza plana ove vlade i na koji način ona i ova koalicija specifično planira stvarati veze i politike zajedno sa međunarodnom zajednicom…Poseban fokus na Crnoj Gori u narednim mjesecima će biti važan i mislim da je objava američke ambasade indicija da će ona nastaviti da posmatra razvoj situacije na terenu i kakve politike dolaze iz vlade”.
Amerika je od pristupanja Crne Gore NATO-u, 2017. godine, isticala njenu poziciju pouzdane saveznice. Poslije formiranja nove crnogorske vlasti, mjesto u Savjetu za odbranu i bezbjednost sada će pripasti predsjedniku parlamenta koji je bio snažno protiv crnogorskog članstva u Sjevernoatlantskoj alijansia, a odbijao je i da osudi rusku invaziju na Ukrajinu.
To bi, kako smatra Garčević – bivši crnogorski ambasador pri NATO-u - moglo da utiče na to kako alijansa dijeli informacije sa Crnom Gorom, posebno one koje se odnose na rat u Ukrajini.
“Mogu da očekujem da u tom pogledu bude selektivniji u dijeljenju informacija sa strahom da određeni dio tih informacija može da se nađe u rukama Rusije. U tom pogledu mogu da očekujem neku vrstu povlačenja. Mogu takođe da očekujem da kada se organizuje NATO Parlamentarna skupština da se crnogorskoj delegaciji, na jedan fin način stavi do znanja da bi bilo poželjno da je vodi neko drugi a ne predsjednik skupštine. Ali na kraju Crna Gora o tome odlučuje”.
Pitanje pristupa informacijama zabrinulo je i američku senatorku Džin Šahin, koja je u okviru nedavne zapadnobalkanske turneje posjetila i Podgoricu.
“Veoma sam zabrinuta zbog toga šta bi neko u Crnoj Gori mogao da podeli sa (ruskim predsjednikom) Vladimirom Putinom nešto što se dešava u NATO-u, posebno imajući u vidu pokušaje Rusije da svrgne crnogorsku vladu. Neko bi pomislio da će to brinuti svaku političku partiju u zemlji”, rekla je Šahin u intervjuu za Glas Amerike.
U NATO-u nisu željeli da prokomentarišu stavove novog predsjednika parlamenta o alijansi, već su Glas Amerike uputili na crnogorske vlasti. Ignac ocjenjuje da za sada ne postoje indikacije da bi moglo da dođe do problema u odnosima Crne Gore sa NATO u skorijoj budućnosti.
Ističe međutim da postoji nekoliko pitanja koja bi mogla da zabrinu Zapad kada je riječ o novoj crnogorskoj vladi.
“Sa strane zabrinutosti, uvijek se gleda na Kinu i Rusiju kao jedne destabilizirajuće faktore i to je jako bitno zapratiti i obratiti pažnju na to kako se njihov uticaj razvija u Crnoj Gori, ali i u široj regiji. Drugi razlog za zabrinutost bi bile poruke u vezi evropske bezbjednosne i vanjske politike i prioriteta Crne Gora da ostane 100 posto usaglašena sa njom. Ako se to počne mijenjati, to bio bio veliki povod za uzbunu", ističe Ignac.
Your browser doesn’t support HTML5
Predsednica Evropske komisije se sastala sa predsednikom i premijerom Crne Gore
"Poslednje ono čime bi se Crna Gora mora više pozabaviti i što mislim da postoji ambicija Zapada i svih međunarodnih partnera je jačanje kapaciteta, otpornosti institucija, demokratije i same države. Poslednje dvije tri godine su pokazale jedan nivo destabilizirajućih uticaja sa različitih strana koje su podigle pitanja u vezi crnogorskog članstva u EU, saradnje sa NATO, i to vlada mora pokazati da je spremna da se sa time uhvati u koštac. Treba ostati optimista, ali i pratiti sa velikom pozornošću kako nova vlada pristupa pitanju EU i članstvu u NATO-u", naglašava saradnik u Atlantskom savjetu.
Garčević vjeruje da postoji način da nova vlada uvjeri zapadne partnere da nemaju razloga za brigu.
“Sigurno je da će jedan oprez biti prisutan i da bi se on on otklonio, vlada mora da bude jasna i nedvosmislena, ne samo na riječima, nego u svakodnevnom radu, da bude nedvosmislena u pogledu onoga što promoviše kao svoju spoljnopolitičku orijentaciju”, zaključuje Garčević.