Senatori Džon Mekejn i Kristofer Marfi založili su se za aktivniju ulogu Sjedinjenih Država u pogledu NATO-a koji je, prema njihovom mišljenju, i dalje ključan za američke interese
Transatlantsko partnerstvo i NATO nisu u fokusu američke spoljne politike ili debata u Kongresu iz niza razloga, uglavnom ekonomskih. Senatori Džon Mekejn i Kristofer Marfi poručili su na sinoćnjem forumu u Centru za strateške i međunarodne studije u Vašingtonu da sada postoji prilika da se to promijeni.
O NATO-u se poslednjih godina ne razgovara mnogo u Vašingtonu i nije dio rasprave o bezbjednosnoj politici. To je međutim neophodno promijeniti, saopšteno je tokom dvostranačke diskusije u Centru za strateške i međunarodne studije Vašingtonu, uz napomenu da je alijansa uoči samita u Velsu na još jednoj raskrsnici.
“Najveća nada u pogledu NATO-a je to što je i dalje riječ o održivoj i inkluzivnoj organizaciji.”
Republikanski senator Džon Mekejn smatra da je NATO i dalje snaga za stabilnost u svijetu, te jedan od najimpozantnijih fenomena 20. i 21. vijeka, ali je zabrinut zbog daljeg finansiranja saveza, te njegove nespremnosti da interveniše u svijetlu trenutnih regionalnih konflikata.
„Iskreno naš generalni sekretar je izgleda prinuđen da svakog jutra kaže svijetu da se NATO, ni pod kojim uslovima, neće miješati u bilo šta. Ne kažem da bi NATO trebalo da interveniše u Siriji, ali 8000 hiljada ljudi je ubijeno u okviru etničkog čišćenja u Srebrenici i to je podstaklo američkog predsjednika i NATO da intervenišu. Kad se osvrnemo na to, svima nam je drago što smo to uradili, iako se tada vodila žestoka debata u Senatu. Poslednjih nekoliko dana, dokumentovana su mučenja, ubistva, izgladnjivanje 11 hiljada ljudi u Siriji. I to naši evropski prijatelji i NATO partneri čak nisu komentarisali, niti je postojala zabrinutost. To je veoma uznemiravajuće.“
Ignorisanjem regionalnih konflikata, Sjedinjene Države i evropski partneri se izlažu opasnosti, smatra demokratski senator Kristofer Marfi. On ističe da teška ekonomska situacija i dva rata nisu ostavili mnogo prostora za bavljenje transatlantskim partnerstvom što bi, kako smatra, sada moglo da se promijeni.
„Ovo je naša šansa. Ekonomija se oporavlja polako. Dva rata su završena ili se privode kraju. Trgovinski sporazum primorava ljude da razmišljaju o važnosti tih odnosa, sobzirom na to ima veze sa našom ekonomskom sigurnošću. Koliko god žalimo zbog činjenica što to pitanje nije bilo u fokusu, sada je trenutak kada ima više prostora za taj razgovor.“
Marfi smatra da bi, kada je riječ o NATO-u, trebalo razgovarati i o integrisanju američkih aktivnosti u borbi protiv terorizma u misiju alijanse. U okviru debate o budućnosti transatlantskog partnerstva i NATO-a, postavlja se i pitanje posvećenosti Sjedinjenih Država vojnom aspektu alijanse. Senator Mekejn podsjeća da se u Republikanskoj partiji već duže vodi rasprava o američkoj ulozi u svijetu.
Oni koji su za aktivno učešće Sjedinjenih Država u međunarodnim pitanjima, kaže Mekejn, moraju bolje da objasne da mi možda želimo da napustimo Bliski istok, ali da on nikada neće napustiti nas. Republikanski senator ima poruku i za predsjednika Baraka Obamu, uoči večerašnjeg govora o stanju nacije.
„Želio bih da govori o tome da ne želimo da ugrožavamo živote Amerikanaca, da znamo da je američki narod umoran i da je podnio žrtve, ali da i dalje postoje ozbiljne opasnosti u svijetu, koje prijete svemu što se zalažemo i u šta vjerujemo. I na njih ćemo morati da odgovorimo zajedno, ili nažalost, nekada unilateralno. To ne znači bombardovanje ili slanje trupa, ali ima toliko načina na koje možemo da budemo angažovani. Naši interesi su naše vrijednosti, i naše vrijednosti su naši interesi.“
Velika nepoznanica kada je riječ o alijansi je i njeno proširenje. Strahuje se da to pitanje neće biti pokrenuto ni na ovogodišenjem skupu, uprkos poruci bivše državne sekretarke Hilari Klinton da će samit u Čikagu 2012. biti poslednji na kome neće biti proširenja.
„Ako imate niz samita koji ne rezultiraju članstvom, onda to obeshrabruje one koji žele da budu dio NATO-a. Naravno ovo je značajnije pitanje od zajedničke odbrane, ovdje je riječ o signalu koji te zemlje šalju svijetu kada postanu članice jedne od najuglednijih, najpoštovanijih vojnih i političkih organizacija, a to je da su takođe spremne za ekonomski uspon“, kaže senator Marfi.
Senator Mekejn smatra da u okviru politike proširenja treba pogurati članstvo Gruzije. U izjavi za Glas Amerike podržao je i aspiracije Crne Gore da se priključi NATO-u.
„Podržavam Crnu Goru. Riječ je o prelijepoj, maloj zemlji. Oni su posvećeni tom cilju. Poslali su vojnike u Avganistan i mislim da bi trebalo da budu na putu ka članstvu“.
Na pitanje da li postoji mogućnost da Crna Gora dobije pozivnicu za članstvo na predstojećem samitu, Mekejn je odgovorio da ne zna, ali da to svakako podržava.
O NATO-u se poslednjih godina ne razgovara mnogo u Vašingtonu i nije dio rasprave o bezbjednosnoj politici. To je međutim neophodno promijeniti, saopšteno je tokom dvostranačke diskusije u Centru za strateške i međunarodne studije Vašingtonu, uz napomenu da je alijansa uoči samita u Velsu na još jednoj raskrsnici.
“Najveća nada u pogledu NATO-a je to što je i dalje riječ o održivoj i inkluzivnoj organizaciji.”
Republikanski senator Džon Mekejn smatra da je NATO i dalje snaga za stabilnost u svijetu, te jedan od najimpozantnijih fenomena 20. i 21. vijeka, ali je zabrinut zbog daljeg finansiranja saveza, te njegove nespremnosti da interveniše u svijetlu trenutnih regionalnih konflikata.
„Iskreno naš generalni sekretar je izgleda prinuđen da svakog jutra kaže svijetu da se NATO, ni pod kojim uslovima, neće miješati u bilo šta. Ne kažem da bi NATO trebalo da interveniše u Siriji, ali 8000 hiljada ljudi je ubijeno u okviru etničkog čišćenja u Srebrenici i to je podstaklo američkog predsjednika i NATO da intervenišu. Kad se osvrnemo na to, svima nam je drago što smo to uradili, iako se tada vodila žestoka debata u Senatu. Poslednjih nekoliko dana, dokumentovana su mučenja, ubistva, izgladnjivanje 11 hiljada ljudi u Siriji. I to naši evropski prijatelji i NATO partneri čak nisu komentarisali, niti je postojala zabrinutost. To je veoma uznemiravajuće.“
Ignorisanjem regionalnih konflikata, Sjedinjene Države i evropski partneri se izlažu opasnosti, smatra demokratski senator Kristofer Marfi. On ističe da teška ekonomska situacija i dva rata nisu ostavili mnogo prostora za bavljenje transatlantskim partnerstvom što bi, kako smatra, sada moglo da se promijeni.
„Ovo je naša šansa. Ekonomija se oporavlja polako. Dva rata su završena ili se privode kraju. Trgovinski sporazum primorava ljude da razmišljaju o važnosti tih odnosa, sobzirom na to ima veze sa našom ekonomskom sigurnošću. Koliko god žalimo zbog činjenica što to pitanje nije bilo u fokusu, sada je trenutak kada ima više prostora za taj razgovor.“
Marfi smatra da bi, kada je riječ o NATO-u, trebalo razgovarati i o integrisanju američkih aktivnosti u borbi protiv terorizma u misiju alijanse. U okviru debate o budućnosti transatlantskog partnerstva i NATO-a, postavlja se i pitanje posvećenosti Sjedinjenih Država vojnom aspektu alijanse. Senator Mekejn podsjeća da se u Republikanskoj partiji već duže vodi rasprava o američkoj ulozi u svijetu.
Oni koji su za aktivno učešće Sjedinjenih Država u međunarodnim pitanjima, kaže Mekejn, moraju bolje da objasne da mi možda želimo da napustimo Bliski istok, ali da on nikada neće napustiti nas. Republikanski senator ima poruku i za predsjednika Baraka Obamu, uoči večerašnjeg govora o stanju nacije.
„Želio bih da govori o tome da ne želimo da ugrožavamo živote Amerikanaca, da znamo da je američki narod umoran i da je podnio žrtve, ali da i dalje postoje ozbiljne opasnosti u svijetu, koje prijete svemu što se zalažemo i u šta vjerujemo. I na njih ćemo morati da odgovorimo zajedno, ili nažalost, nekada unilateralno. To ne znači bombardovanje ili slanje trupa, ali ima toliko načina na koje možemo da budemo angažovani. Naši interesi su naše vrijednosti, i naše vrijednosti su naši interesi.“
Velika nepoznanica kada je riječ o alijansi je i njeno proširenje. Strahuje se da to pitanje neće biti pokrenuto ni na ovogodišenjem skupu, uprkos poruci bivše državne sekretarke Hilari Klinton da će samit u Čikagu 2012. biti poslednji na kome neće biti proširenja.
„Ako imate niz samita koji ne rezultiraju članstvom, onda to obeshrabruje one koji žele da budu dio NATO-a. Naravno ovo je značajnije pitanje od zajedničke odbrane, ovdje je riječ o signalu koji te zemlje šalju svijetu kada postanu članice jedne od najuglednijih, najpoštovanijih vojnih i političkih organizacija, a to je da su takođe spremne za ekonomski uspon“, kaže senator Marfi.
Senator Mekejn smatra da u okviru politike proširenja treba pogurati članstvo Gruzije. U izjavi za Glas Amerike podržao je i aspiracije Crne Gore da se priključi NATO-u.
„Podržavam Crnu Goru. Riječ je o prelijepoj, maloj zemlji. Oni su posvećeni tom cilju. Poslali su vojnike u Avganistan i mislim da bi trebalo da budu na putu ka članstvu“.
Na pitanje da li postoji mogućnost da Crna Gora dobije pozivnicu za članstvo na predstojećem samitu, Mekejn je odgovorio da ne zna, ali da to svakako podržava.