Damjanović za Glas Amerike: Dijalog MCP i Vlade Crne Gore nema alternativu

Dijalog o Zakonu o slobodi vjeroispovesti između crkvenih velikodostojnika iz Mitropolije crnogorsko-primorske i Vlade Crne Gore nema alternativu, a pokušaj nacionalizacije crkvene imovine u Crnoj Gori je neprihvatljiv, rekao je u intervjuu Glasu Amerike predsjednik posebnog kluba poslanika u Skupštini Crne Gore Aleksandar Damjanović, koji je u četvrtak prisustvovao Molitvenom doručku u Vašingtonu.

Glas Amerike: Američka ambasada u Crnoj Gori pozvala je sve strane da se uključe u konstruktivni dijalog o zakonu o vjerskim slobodama. Sličan poziv prošle nedelje je upućen i iz Stejt departmenta. Da li vi očekujete da će biti dijaloga?

Damjanović: “Dijaloga je trebalo da bude i ranije, upravo ovako kako su nam prijatelji iz inostranstva poručili, on je morao da bude inkluzivan, sveobuhvatan, širok i da traje dugo. Nažalost nije ga bilo i zato je parlamentarna većina donijela jedan loš zakon koji stvara ozbiljno loše posljedice u Crnoj Gori. U vrijeme kada se mnogo govori o crkvenim slobodama, danas je moto na Molitvenom doručku upravo bila priča o poštovanju religijskih sloboda, mi imamo pokušaj nacionalizacije crkvene imovine u Crnoj Gori i to u 21. vijeku, što je apsolutno neprihvatljivo. To ne prolazi nigdje u svijetu, neće proći ni u Crnoj Gori".

"Naravno, ja očekujem da kad već nije bilo dijaloga prije nego što je ovako nakaradan zakon donešen, da dijaloga bude sada kada već imamo ovako loše posledice. Na na ulicama je četvrkom i nedeljom veče u mirnim litijama je 100 do 150 hiljada građana. To je četvrtina ukupne populacije Crne Gore. Ja neću da licitiram brojkama, koliko je to u dijelu pravoslavnog stanovništva, koja je to većina itd. To vam je kao da u Americi imate četvrtkom i nedeljom 70, 80 miliona građana koji se bore za svoja prava, koji ne daju, kako mi to u Crnoj Gori kažemo, naše svetinje. Prema tome, dijalog nema alternativu i ja očekujem da dijaloga bude između prije svega crkvenih velikodostojnika, predstavnika Mitropolije crnogorsko primorske, eparhija Srpske pravoslavne crkve i vlade Crne Gore.

Što prije dođe do dijaloga i odgovarajućih rešenja, to će biti bolje. Da samo kažem, da za razliku od islamske zajednice i od Rimokatoličke crkve u Crnoj Gori, koje su sa Vladom sklopile temeljni ugovor, vlada nije taj isti ugovor sklopila sa Srpskom pravoslavnom crkvom odnosno Mitropolijom crnogorsko primorskom, to mora da bude završeno na način na koji to jeste civilizacijska tekovina, sve u skladu sa Ustavom. Naravno nakon toga, uz povlačenje ovog zakona odnosno nakaradnih zakonskih rešenja, donijeti nova zakonska rešenja kojima bi bili zadovoljni i država i crkva, i gdje bi konačno imali mir, jer ovo stanje sije nove podjele u Crnoj Gori i neće donijeti dobro nikome u Crnoj Gori”.

Glas Amerike: Da li se vi zalažete za potpuno povlačenja zakona, na čemu insistira mitropolija, ili ste za povlačenje samo određenih odredbi?

Damjanović: “Meni je prihvatljivo sve ono što se Mitropolija, naravno u dijalogu, dogovori sa državom, odnosno sa Vladom Crne Gore. Ako je povlačenje zakona brži i lakši put, onda da se zakon povuče i da se donesu nova zakonska rešenja. Naravno, model povlačenja zakona jeste predlaganje i donošenje zakona o prestanju važenja zakona koji je ovdje donešen. Naravno, imali smo već tu praksu nekoliko puta kod drugih zakona. No, o tome će, nadam se, biti riječi u dijalogu ako ga bude, a nadam se da će ga biti između predstavnika Mitropolije i Vlade Crne Gore.

Ona zakonska rešenja koja su izazvala i zebnju i ljutnju i opravdani gnijev najvećeg broja građana u Crnoj Gori jesu što sam rekao svojevrsni pokušaj nacionalizacije crkvene imovine, odnosno udar na kanonsku Pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori. Dakle, teret dokazivanja umjesto da je na Vladi koja bi da ospori nečije pravo, sada mora da bude na Srpskoj pravoslavnoj crkvi odnosno mitropoliji eparhijama, koje moraju da dokazuju da su vlasnici imovine kojom gazduju stotine godine i koja je uslovno rečeno imovina starija i od raznih formi crnogorske države. Dakle to su te famozne prelazne odredbe koje su stavile van snage i ustavna prava koja se tiču zaštite imovine odnosno svojinskih odnosa, koja su stavila van, da kažem i Zakon o upravnom postupku, koja su stavila van snage i jedan veliki broj zakona i podzakonskih akata, kako bi se sa ovim famoznim leks specijalisom negdje našao kraći put da se dođe do imovine, odnosno da se omogući da imovinu Srpske pravoslavne crkve uživaju i neke institucije i neka lica koja nikakve veze sa tom imovinom nemaju.

Ja mislim da je ovdje trebalo uraditi još neke stvari, mnogo ranije poput restitucije imovine, pa I crkvene imovine, koja nikada nije urađena u Crnoj Gori. Mislim da je to jedina država, koja je u redu ozbiljnih država ili Evropske unije ili kandidata, koja to nije uradila, a onda prije svega pristupiti temeljnom ugovoru sa Srpskom pravoslavnom crkvom i tek nakon toga donijeti ovakav zakon. Napravljen je pogrešan red poteza, posljedice trpimo svi, cjelokupno društvo u Crnoj Gori”.

Bez političkih poruka na litijama

Glas Amerike: A da li se litije, koje se održavaju u Crnoj Gori, mogu smatrati i političkim okupljanjem s obzirom na to da je mitropolit Amfilohije nedavno rekao da je „njegova molitva da oni koji su donijeli bezbožne zakone završe kao Petro Porošenko u Ukrajini”. To zvuči kao politička ocjena.

Damjanović: "Ocjena može biti ovakva ili onakva. Ali ako govorimo konkretno o litijama, ja sam njihov učesnik naravno, tamo nema niti jedne jedine političke poruke, tamo nema ni jedne partijske zastave, niti bilo kakvog nacionalnog obilježja, samo su vjerska obilježja na litijama i litije su mirne. U litvijama učestvuju građani svih uzrasta, i mala djeca, i roditelji i stariji ljudi. Učestvuju i građani koji nisu isključivo pravoslavne vjeroispovjesti. Naravno, učestvuju građani koji pretpostavljam imaju aspiracije ili glasaju za različite partije u Crnoj Gori. Ja na tim litijama prepoznajem mnogo građana, jer to znam, koji su glasali za ili podržavaju vladajuću partiju, Demokratsku partiju socijalista, što im naravno ne smeta da iskažu svoj stav i svoj bunt zbog jednog ponoviću lošeg zakona, koji je posijao nove podjele u Crnoj Gori, koji ništa dobro nikome ne donosi, koji je anti ustavan i koji je protiv svih civilizacijskih normi vezanih za slobodu vjeroispovjesti”.

Glas Amerike: A kako komentarišete političke ocene mitropolita Amfilohija?

Damjanović: "Mitropolit je naravno građanin Crne Gore, odgovoran građanin, i mislim da je do sada sve učinio sa svoje strane da ovi protesti budu mirni, da litije budu mirne, vi i sami znate kada se na ulicama okupi stotinu do 150,000 građana, dva puta nedeljno, prosto je Božje čudo i zaista je lijepo videti da to sve prolazi u najboljem mogućem redu i miru, tiho, to je zasluga pre svega i Srpske pravoslavne crkve i mitropolije i mitropolita, i naravno očekujem da i druga strana to cijeni i ne doprinese bilo kakvim incidentima ili eskalaciji. Jer ti incidenti - bili namješteni ili ne, isprovocirani namjerno ili nenamjerno, neće nikome doneti dobro. Tenzije su velike u društvu, to najbolje znamo mi koji smo u Crnoj Gori, na ulicama, sa građanima, i ponovo jedan apel predstavnicima vlade Crne Gore, nadam se kasnije i parlamentarne većine, pa i ostalim najodgovonijim funkcionerima u Crnoj Gori, da spuste loptu, spuste tenzije, da se uđe u razgovor, da se dođe do rešenja koja su primjerena ozbiljnim državama, kako bi se ovaj problem uklonio iz našega društva jer posijane su nove podele i ugrožene su uslovno rečeno perspektive Crne Gore u svakom pogledu".

Glas Amerike: A koliko taj dijalog može da bude konstruktivan, ako jedna strana, vlada, insistira da će se razgovarati samo o primjeni zakona, mitropolija s druge strane insisstira da će se razgovarati samo o povlačenju zakona. Kako vidite rješenje?

Damjanović: "Ova zakonska rješenja koja su loša ne mogu da ostanu. Ona čak mogu da budu primjenjena jer pokušaj primjene ovakvih zakonskih rešenja doveo bi do haosa u Crnoj Gori. Ja sam za to da se sva zakonska rješenja koja su loša moraju ukloniti iz sistema, da se mora razgovarati i o temeljnom ugovoru, to je stvar mitoropolije i vlade Crne Gore, naravno i o novom zakonu sa novim rešenjima, koji će rešiti sve što je intencija zakona kako je rešeno u drugim državama i EU pa i ovđe u Americi, itd, ali zakonska rješenja koja su stvorila podelu prosto ne mogu da ostanu".

Glas Amerike: Kada ste govorili o smirivanju tenzija, bili smo svjedoci proteklih nedelja prilično oštrih izjave dolaze iz Srbije, i medijske kampanje dijela medija u Srbiji protiv Zakona o slobodi vjeroispovesti. Da li se time zadire u unutrašnja pitanja jedne nezavisne države?

Damjanović: "Ja mogu samo da govorim o onome što je stav zvanične Srbije, predsednika Srbije koji nijednim gestom nije dodao destabilizaciji prilika"...

Glas Amerike: Njegovi ministri jesu, doduše...

Damjanović: "Naravno to su pojedinačne izjave, ima ih i odgovornih i manje odgovornih, mediji su slobodni, nisu ni mediji u Crnoj Gori ostali dužni, jedan dio medija u tom nekom medijskom ratu. Vlast u Crnoj Gori je jednu stvar morala da pretpostavi kada je ušla u ovako opasan poduhvat – sva pitanja koja bi otvorila vlast ili ko ih je već otvorio u DPS, mogla bi da ostanu u gabaritima tako da kažem Crne Gore, da se raspravlja unutar Crne Gore, međutim pitanje crkve, religijska pitanja, pitanja SPC ili bilo koje druge crkve... da su otvorili pitanje rimokatoličke crkve mora bi se mešati Vatikan, da je otvoreno pitanje islamske zajednice mešale bi se države koje imaju interese, i Turska, i Saudijska Arabija, Iran, itd. Otvoreno je pitanje Srpske pravoslavne crkve i normalno je da se zainteresuju i faktori koji su van Crne Gore, jer SPC nije samo u Crnoj Gori, nego u Srbiji, Republici Srpskoj, znači ima mnogo vjernika, to su milioni vjernika".

Glas Amerike: Ali da li podržavate način na koji su se zainteresovali?

Damjanović: Ja podržavam da, kao i do sada, od gospodina Vučića i iz Srbije dolaze konstruktivni tonovi, koji su čini mi se nekoliko puta pozvali na dijalog, lično sam imao prilike da čujem kako g. Vučić poziva na dijalog u Crnoj Gori, takođe očekujem da svi ozbiljni relevantni faktori u Srbiji slijede takvu politiku, da ne doprinesu bilo čime eskalaciji problema u CG, očekujem i suzdržanost dijela naših medija, da ne doprinose svojevrsnom medijskom ratuk, da se stvari vrate u normalu, napravi dijalog i ova bolna tema skloni, uslovno rečeno, sa dnevnog reda. Jer, prošao sam i gledao i 90-te i 1999-tu i NATO bombardovanje, i bili smo negdje u Crnoj Gori na ivici građanskih sukoba, pa smo sve to prevazišli, referendum je prošao kako je prošao, dvadeset godina i više nakon takvih stvari ponovo se dešavaju podjele, ponovo raskol među građanima, prije svega u državotvornom narodu Crne Gore, koje čini srpski i crnogorski narod, pravoslavni naravno, molba, apel još jednom da dodje do dijaloga i da se ovo bolno pitanje riješi".

Glas Amerike: Kako komentarišete jučerašnji poziv na dijalog o svim pitanjima koji je u pismu političkim i društvenim činiocima uputio premijer Duško Marković?

Damjanović: "Dijalog naravno treba da se vodi. Ono što je dio koji pripada parlamentu svakako treba da bude vođen u parlamentu, i na nivou političkih partova i klubova koji participiraju u parlamentu. Na kraju ako i dodje do povlačenja zakona on se može povući samo kroz predlog zakona o prestanku važenja ovog sadašnjeg zakona, to će se na kraju sve rešavati u palramentu nakon što se iscrpi odnosno završi dijalog između vlade CG i Mitropolije crnogorsko-primorske. Apsolutno - i ostali činioci, nevladini sektor i akademska zajednica moraju da daju svoj konstruktivni doprinos pre svega smirivaju tenzija a onda dolasku do najboljih mogućih rešenja, koja će biti u interesu i crkve i države, odnosno gradana Crne Gore, koja neće stvarati podele, jer su ova rješenja stvorila podele".