Dejtonski mirovni sporazum, kojim je završen rat u Bosni i Hercegovini, sklopljen je tokom administracije predsednika Bila Klintona novembra 1995. i potpisan idućeg meseca u Parizu. Predsednik Klinton je u sredu bio domaćin panela u Njujorku, povodom protekle 15. godišnjice Dejtona, na kojem je raspravljano o važnosti sporazuma u trenutku sklapanja i njegovom budućem značaju.
Bosna i Hercegovina je ranih 1990-ih bila poprište najtežih borbi u Evropi posle Drugog svetskog rata. U srpskoj agresiji na bivšu jugoslovensku republiku, stradalo je 250 hiljada ljudi, a oko dva miliona je raseljeno. Evropske zemlje su u početku stajale po strani, dok se krvoproliće nastavljalo. Bivši državni sekretar Džems Bejker je sumirao stav američke javnosti i kongresno protivljenje američkoj intervenciji kada je rekao da Sjedinjene Države „nemaju psa za taj lov“ (nemaju sopstveni interes da bi se mešali u taj konflikt). Predsednik Klinton je mislio drugačije.
„Pod brojem jedan, zbog posledica Hladnog rata, Sjedinjene Države su morale da redefinišu svoje odnose sa Evropom i NATO-om. Inače bi sve naše pretenzije da će raspad komunizma dovesti do velike eksplozije prosvećene demokratije, slobode, napretka i bezbednosti, izgledale kao prevara“, izjavio je bivši predsednik Bil Klinton tokom jučerašnje retrospektive Dejtonskog sporazuma na Njujorškom univerzitetu.
Među učesnicima su bili bivša državna sekretarka Medlin Olbrajt, general u penziji Vesli Klark i visoka predstavnica Evropske unije za inostranu politiku, Ketrin Ešton. Oni su govorili o ratnim zločinima i pritisku na Srbiju da prihvati mirovne pregovore. Pritisak je obuhvatio i ekonomske sankcije, bombardovanja srpskih snaga d strane NATO-a i dostavljanja oružja nenaoružanim Bošnjacima.
Bivši američki ambasador u Hrvatskoj, Piter Galbrajt, opisao je šta je mogla da bude alternativa miru.
„Mogli bismo ovde, 2011, da razmatramo dvadesetu godinu bosansko-hrvatskih ratova. Hrvatska je mogla da bude nalik na Kipar, pri čemu bi Srbi okupirali deo zemlje u neprekidnom neprijateljstvu. Bosna bi, kao poprište stalnog sukoba, bez sumnje bila uporište terorizma.“
Učesnici panela su priznali da Dejtonski sporazum nije savršen, ali je održao mir. Primetno odsutni na panelu u Njujorku, bili su predstavnici Srba.
Član Predsedništva Bosne i Hercegovine i predsednik Hrvatske, rekli su da problemi mira obuhvataju nezaposlenost, korupciju, neefikasno pravosuđe, prenaduvanu birokratsku vlast i pomanjkanje investicija. Voditeljka panela i televizijska novinarka Kristijana Amanpur, zatražila je od dvojice lidera da sarađuju u ekonomskom razvoju i naterala ih da se rukuju. Član bosanskohercegovačkog Predsedništva, Bakir Izetbegović, priznao je da njegov hrvatski kolega Ivo Josipović doprinosi pomirenju.
„Na Balkanu, najlakše je držati se iste mantre – krivi su svi drugi. Predsednik Jospipović je bio spreman i da prizna, a ne samo da optužuje. Prema tome, on je u tom smislu otvorio novu dimenziju. A onda, to će dovesti do bolje atmosfere i privući investicije“, kaže Izetbegović.
U svojoj završnoj reči, predsednik Klinton je rekao da je Dejtonski sporazum bio prvi posthladnoratovski pokušaj dokazivanja da ljudi mogu da žive u atmosferi u kojoj sve strane mogu da dobiju, a niko da ne izgubi. On je izrazio nadu da će ta ideja uspeti, zaključivši da sve to ipak još treba da se potvrdi.
Petnaest godina mira na Balkanu
Ivo Josipović, predsednik Hrvatske, i Bakir Izetbegović, član Predsedništva BiH učestvovali su na panelu u Njujorku povodom 15-godišnjice sklapanja Dejtonskog sporazuma.