Obraćajući se poslanicima Evropskog parlamenta u Strazburu, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kazao je da ideju ujedinjene Evrope smatra apsolutno superiornom, a evropski put razvoja Balkana doživljava kao put bez alternative. “Ali, očekujemo da svi prihvate da smo mi na Balkanu partneri u pregovaračkom procesu sa Evropskom unijom, a ne eksperimentalna laboratorija njene administracije", kazao je Đukanović.
Đukanović se na redovnom plenarnom zasjedanju obratio poslanicima Evropskog parlamenta, na poziv predsjednika te institucije, Antonija Tajanija.
On je kazao da Evropska unija ne smije propusti priliku da integriše Zapadni Balkan jer to nosi veliku opasnost političkog upliva trećih zemalja koje nemaju iste strateške ciljeve kao Evropska unija, “što bi ostavilo naš region u zoni konflikata, a evropski kontinent činilo nedovoljno stabilnim i nejedinstvenim”.
"Zato je proces proširenja i punog ujedinjenja EU optimalan put i za Crnu Goru, za region i Evropu u cjelini. No, da li će tako biti, to svakako ne zavisi presudno od nas. Ono što mi možemo, mi ćemo i uraditi. Bilo ili ne politike proširenja, išla ona brže ili sporije, mi ćemo sa još kvalitetnijom posvećenošću nastaviti evropeizaciju crnogorskog društva. Uostalom, već smo duboko na kolosjeku koji podsjeća na jednosmjeru ulicu. Mi jednostavno ne možemo u suprotnom smjeru. Crna Gora i ne želi drugi izbor", kazao je predsjednik Crne Gore.
Objašnjavajući svoje kritičke govore o Evropskoj uniji, Đukanović je objasnio da je to zbog toga što smatra "da kao Evropljani imamo pravo da mislimo i govorimo o temi koja je naš zajednički interes i odgovornost".
"Dakle, da uočavamo i ono što su deformiteti evropske politike. I to ćemo svakako i dalje činiti, jer vjerujem da tako doprinosimo rastu podrške regionalne javnosti evropskoj budućnosti naših država. A ne stagnaciji, ili padu, kao što je sada slučaj. Ne pristajemo na to da o EU govorimo samo apologetski, kao o novoj religiji. Nego kao o našoj zajedničkoj kući, sadašnjoj ili budućoj. U najgorem slučaju, kao o najvažnijem susjedu svih nas, koji još uvijek nijesmo njene članice".
Makedonija, Srbija-Kosovo, BiH...
Dodao je da se susrijeće sa nerazumijevanjem "i kod kuće, i na nekim evropskim adresama" zbog takvih izjava, koje se, kaže, tendenciozno, ili zbog nerazumijevanja, doživljavaju euroskeptičnim. Nije riječ o euroskepticizmu, naprotiv, rekao je Đukanović. On je komentarisao i ishod referenduma u Makedoniji:
“Decenijska zapuštenost ovog problema nije se mogla nadoknaditi intenzivnijom podrškom sa zapadnih adresa u toku nekoliko posljednjih mjeseci. Takođe, prerano i nedovoljno pripremljeno se ušlo u raspisivanje referenduma. Možda je domaćoj javnosti, poslije toliko godina, trebalo ostaviti još vremena da se razumije značaj tako važne odluke za budućnost zemlje. Ipak, ne treba gubiti nadu da se propušteno može nadoknaditi dvotrećinskom većinom u parlamentu, ili da se pokuša do tog nivoa doći kroz nove izbore”, kazao je crnogorski predsjednik.
Đukanović se nada da će se rezultat makedonskog referendum u Briselu shvatiti kao alarm za uzbunu, koji bi morao, kaže, da povlači odlučnije strateške političke poteze. Nada se da se to neće negativno odraziti na dijalog Srbije i Kosova koji je, kaže i bez toga dovoljno komplikovan:
“Najvažnije je da je dijalog uspostavljen i da traje, bez obzira na povremene incidente i političku temperaturu koja se podiže sa obje strane. Iskreno se nadam da će svi koji su involvirani u ovaj proces, uzeti u obzir tradicionalno rovitu stabilnost Zapadnog Balkana i težiti rješenju koje će ići u korist prevazilaženja tog istorijski opterećujućeg jaza između Beograda i Prištine, istovremeno ne ugrožavajući šire regionalne bezbjednosne interese”, kazao je.
Ostalo je, kaže, neriješeno pitanje funkcionalnosti BiH, sa izraženim osjećanjem nezadovoljstva rezultatima svih aktera domaće i međunarodne politike u četvrt vijeka dugoj implementaciji Dejtonskog sporazuma.