Šefovi zemalja članica Evropske unije su na sastanku u četvrtak, 15. decembra, potvrdili kandidatski status za Bosnu i Hercegovinu.
„Evropski savjet podržava zaključke Savjeta EU od 13. decembra 2022. godine o procesu proširenja i stabilizacije i pridruživanja i saglasan je da se BiH dodijeli status zemlje kandidata”, navodi se u zaključima lidera EU.
Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel čestitao je na svom Tviter nalogu građanima BiH potvrđivanje kandidatskog statusa.
"Snažan signal ljudima, ali i jasna očekivanja od novih vlasti da sprovedu reforme", naveo je on.
Mišel je dodao da je budućnost Zapadnog Balkana u EU.
Odluku o dodjeli kandidatskog statusa za BiH su već donijeli ministri za Evropu na sastanku 13. decembra, a današnja potvrda je samo formalizovanje kandidatskog statusa.
Ne propustite: Kosovo podnelo zahtev za članstvo u Evropskoj unijiAgencija AP navodi da je BiH dobila status kandidata "uprkos kontinuiranim kritikama o načinu na koji se zemljom upravlja".
Šef Evropske delegacije u BiH Johan Satler izjavio je da je kandidatski status znak „da vjerujemo u ovu zemlju i da dijelimo vaše nade za bolju budućnost”.
Satler je dodao da političari iz BiH moraju provesti reforme koje će građanima donijeti dobro, a zemlju približiti EU: „Snažnija zaštita ljudskih prava, više povjerenja, djelotvorna borba protiv korupcije, funkcionalne javne institucije, jača ekonomija, bolja zdravstvena zaštita i obrazovanje”.
Ispunjavanje osam uslova
Evropska komisija je za BiH u oktobru preporučila status kandidata za punopravno članstvo u EU, uz očekivanje da će se ispuniti osam uslova, uključujući usvajanje zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu i sudovima BiH, usvajanje zakona o sprečavanju sukoba interesa, preduzimanje odlučnih koraka za jačanje borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, te garantovanja slobode izražavanja/medija i zaštite novinara.
Ne propustite: Šolc: Zapadni Balkan u EU - u interesu Nemačke i EvropeNa samitu EU 23. i 24. juna u Briselu lideri država članica EU su pozvali Evropsku komisiju da izradi novi izvještaj o reformskom procesu u BiH, nakon čega bi EU bila spremna da razmotri mogućnost dodjeljivanja statusa kandidata.
Pitanje dodjele kandidatskog statusa za BiH je je pokrenuto nakon što je EU odobrila ovaj status za Ukrajinu i Moldaviju.
Prije ruske agresije na Ukrajinu preduslov da BiH dobije status kandidata je bilo ispunjavanje 14 kriterijuma, ali taj se uslov sada odnosi na mogućnost otvaranja pristupnih pregovora.
BiH je 2016. godine podnijela zahtjev za punopravno članstvo u EU. Evropska komisija je 2019. godine izašla sa mišljenjem o BiH ali nije preporučila kandidatski status navodeći da zemlja prvo mora ispuniri neophodne uslove.
Kurt Basiner: Nagrada političarima, a ne građanima
Kurt Basiner, analitičar i jedan od osnivača berlinske nevladine organizacije “Savjet za politiku demokratizacije”, komentarisao je za Bosanski servis Glasa Amerike motive za dodjelu kandidatskog statusa BiH.
„Mislim da odluka uopšte nije bila motivisana internom dinamikom progresa i vjerujem da je i sama EU morala da objasni da ovo nije nagrada za uspjeh političara, nego za narod. Međutim, to jeste nagrada za političare. Ovdje se zloupotrebljava jedan opravdan osjećaj očaja kod prosječnih građana, koji vape za bilo čim što izgleda kao korak naprijed. Vidjeli smo ovo i ranije, gdje se deklarativno spominje progres, a u stvari dolazi do regresije - a zašto bi se političari promijenili kada ih se nagrađuje za regresiju.”
Basiner je govorio i pristupu fondovima EU koje će sada imati BiH:
„Osim ako se uvedu posebne mjere, nema indikacija da će se ovim fondovima raspolagati išta odgovornije nego prethodnim infuzijama novaca. Fundamentalna stvar ovdje je da međunarodni akteri ovdje kupuju, tj. iznajmljuju na određeno vrijeme, jedan socijalni mir, jer ono što oni stvarno žele je pacifikacija. Takođe legitimiziraju trenutnu vlast, umjesto da promijene sistem koji podržava korupciju. Mi smatramo da je ovo samo produbljuje krizu, kao što je to učinila i promjena izbornog zakona, samo dalje pospješuje ovu oligarhijsku neodgovornu politiku u kojoj se novac posuđuje u ime naroda, a narod nije korisnik tih fondova”.