Dvodnevni samit evropskih lidera u petak je još jednom uputio poruku zapadnom Balkanu da je Evropska unija svjesna unutrašnjih i vanjskih sila koje nastoje da destabilizuju region i da zbog toga još jednom naglašava podršku svim naporima na sprovodjenju evropski orjentisanih reformi. Evropa se ipak uglavnom bavila sama sobom i svojom budućnošću. Nakon bregzita mnogi zagovaraju Uniju u dvije brzine, protiv čega je oštro Poljska, u strahu da će biti ostavljena u zaledju i izgubiti status zemlje koja uzima najviše iz evropskog budžeta.
Predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk se i u petak osvrnuo na zapadni Balkan koji, očito, poput većine svojih kolega, smatra neopravdano zapostavljenim.
"Jasno je da snage iznutra i izvana nastoje da destabilizuju region. Mi nismo naivni. Upravo zbog toga su evropski lideri još jednom naglasili nepodijeljenu pdršku državama zapadnog Balkana i njihovoj evropskoj perspektivi. Iskazali smo takodje i naše puno opredjeljenje da podržimo evropski usmjerene reforme i projekte. Nadam se da će se ovaj pozitivan signal čuti u regionu".
Inače, samit je za zvanične teme pored Balkana imao ekonomiju, migracije, bezbjednost. Svi za stolom su to čitali kao budućnost u kojoj je neizbježno pitanje: šta nakon bregzita i gdje su se nedavni prijedlozi predsjednika Evropske komisije Žan Klod Junkera o tome kako dalje, nametnuli kao neizbježna tema rasprave.
"Još je mnogo pitanja o kojima treba razgovarati narednih sedmica i mjeseci, poput "bijele knjige". Niko od kolega nije izdržao iskušenje da o tome priča a ja sam jasno naglasio da Evropa u više brzina ne znači da se neko isljučuje iz toga, svi se mogu pridružiti sada ili kasnije".
Kao što se i očekivalo, izmedju pet nedavno predloženih modela budućnosti Unije, najrealniji je, barem Njemačkoj, Francuskoj, Italiji i još nekim"starim" članicama, bio onaj o Evropi u dvije brzine- jedni bi nastavili kao i do sada, a drugi bi brže krenuli u integraciju, posebno na polju bezbjednosti, odbrane i socijalnim pitanjima.
Najjači glas protiv takve Evrope je došao od strane Poljske koja se, s razlogom, pobojala da će ostati na evropskom repu. Ovo tim prije što Poljaci uzimaju najveći dio kolača zvanog evropski budžet. Samo 2015-te su tako dobili nevjerovatnih 13 i po milijardi eura, svotu zbog koje pristaju i na briselske kritike zbog uplitanja novih poljskih vlasti u rad tamošnjeg pravosudja, dokidanja medijskih sloboda, pokušaja nametanja zabrane abortusa.
Medjutim, poljska premijerka nije izdržala da ne pokaže koliko joj je trn u oku Donald Tusk kao predsjednik Evropskog savjeta i jedina nije digla ruku sinoć za njegov reizbor. Kada su Tuska upitali kako misli da kominicira sa poljskom vladom nakon njihovog odbijanja, on je odgovorio:
"Sa poljskom vladom ću da komuniciram na poljskom".
"Nadam se da je to jezik koji će poljska vlast da razumije", rekao je predsjednik Evropske komisije, Žan Klod Junker.
Priča o oblikovanju evropske budućnsti se nastavlja. Naredni nastavak je u Rimu, 25. ovog mjeseca, gdje će se obilježiti 60 godina potpisivanja Rimskog sporazuma, gdje će posljednji put uz kolege sa kontinenta sjediti i britanski predstavnici.