Komitet za pravdu i civilne poslove Evropskog parlamenta će u četvrtak da glasa o uvodjenju zaštitnog mehanizma za bezvizni evropski prostor
To praktično znači da će, ukoliko prodje glasanje parlamenta, na scenu stupiti mjera privremenog stavljanja van snage bezviznog režima za države Zapadnoig Balkana, iz čijeg pravca ne posustaje talas lažnih azilanata.
Do kraja ove sedmice bi trebala biti poznata sudbina zaštinog mehanizma Šengena, čije uvodjenje traži nekoliko evropskih članica, pod pritiskom lažnih azilanata sa Zapadnog Balkana. Jer, i pored upozorenja i prijetnje stavljanjem van snage teško stečene povlastice bezviznih putovanja, broj lažnih alilanata u evropskim državama se ne smanjuje.
"Čujemo mnogo kritika evropskih članica, posebno njih pet-šest, da su bezvizna putovanja za sve gradjane država Zapadnog Balkana ozbiljno ugrožena. Cifre su veoma zabrinjavajuće. Samo u pet evropskih država je 2012-te zabilježen porast lažnih azilanata više od 60 posto u odnosu na godinu ranije", kazala je izvjestiteljka za bezvizni režim Evropskog parlamenta, Tanja Fajon.
"Situacije je veoma, veoma važna za Švedsku jer mnogo onih koji traže azil dolazi u moju zemlju, takodje vidimo da se slično dešava u ostalim državama. Danas devet evropskih članica prima čak 90 posto potražilaca azila u Evropi. Mislim da ovo traži veći usaglašeni pristup svih evropskih država, posebno Evropskog parlamenta sa kojim još nisu zaključeni pregovori po ovom pitanju", naglasio je ministar za migracije i politiku azila Švedske, Tobijas Bilstrom.
Najinteresantnija destinacija je, ipak, Njemačka. Tamo je, zbog duge procedure i materijalne pomoći kakvu u toku procesa utvrdjivanja prava na azil imaju pridošlice sa Balkana, prema nepotpunim podacima za prošlu godinu zabilježeno više od 33 hiljade zahtjeva. Prednjače oni koji dolaze iz Srbije i Makedonije, a opasno im se približavaju i Bosanci i Hercegovci i Albanci.
"Dakle, Njemačka hoće da reaguje , samo problem je u tome da ponovno uvodjenje viznog režima nije rješenje. Ono što treba napraviti je da se oduzmu beneficije zbog kojih ljudi idu u Njemačku. Od svih tih balkanskih nacionalnosti, skoro niko više ne dobija azil zato jer tamo nema više političkih progona. Nema razloga da se daje azil i to znači da je riječ o lažnim azilantima. Ali u Njemačkoj se može tokom procesa traženja azila provesti preko pola godine: dobijaš smještaj, dobiješ hanu, odjeću, dobiješ medicinsku brigu i uz to se sada još daje džeparac od 420 eura za četvoročlanu porodicu. Prije je to bilo manje a riječ je o sudskoj odluci Ustavnog suda iz jula mjeseca i to je razlog zašto su sada ljudi navalili na Njemačku. Evropska komisija traži bolju saradnju sa članicama EU, ili da se provjerava ko izlazi iz države, ali to je jako veliki problem zato što se većinom radi o Romima i ako bi sada Srbija ili Makednija počela skidati Rome sa autobusa, to bi bila etnička diskriminacija. Znači, rješenje je u EU jako jednostavno, da se države Balkana proglase zemljama sigurnog porijekla i da se radikalno skrati cijela procedura", kaže Aleksandra Štiglmajer iz Evropske stabilizacijske inicijative.
Glas Amerike: Da li ipak, kade sagledate kako se razvijaju stvari posljednjih mjeseci, vidite stvarnu opasnost da bi neka od država regiona mogla ostati bez bezviznog režima?
"Momentalno, to bi bila jako duga zakonska procedura, ali radi se na izmjeni zakona da bi se to moglo skratiti. U najgorem slučaju moglo bi se dogoditi da se bezvizni režim suspenduje na proljeće. Ali ja se nadam da do toga neće doći- prvo iz političkih razloga, jer bi to zaista bio udar na Srbiju i Makedniju i bilo bi pitanje da li bi te zemlje još uvijek bile proevropski orjentisane, a drugo- rješenje je stvarno u državama EU u kojima je procedura azila preduga i one je moraju skratiti i to prvenstveno za tražioce azila sa Balkana".
Njemačka je najavila takvu mjeru, ali, paralelno, insistira na tome da se uvede i zaštitni mehanizam. Posebno alarmantno je što je sada fokus i evropskih parlamentaraca koji u četvrtak glasaju o tome, cijeli region i ako se stavljanje van snage bezviznog režima primjeni na jednu od država Zapadnog Balkana ostale, zahvaljujući sve ozbiljnijim kršenjima korištenja bezviznog režima, mogu uskoro očekivati sličan scenario.
Do kraja ove sedmice bi trebala biti poznata sudbina zaštinog mehanizma Šengena, čije uvodjenje traži nekoliko evropskih članica, pod pritiskom lažnih azilanata sa Zapadnog Balkana. Jer, i pored upozorenja i prijetnje stavljanjem van snage teško stečene povlastice bezviznih putovanja, broj lažnih alilanata u evropskim državama se ne smanjuje.
"Čujemo mnogo kritika evropskih članica, posebno njih pet-šest, da su bezvizna putovanja za sve gradjane država Zapadnog Balkana ozbiljno ugrožena. Cifre su veoma zabrinjavajuće. Samo u pet evropskih država je 2012-te zabilježen porast lažnih azilanata više od 60 posto u odnosu na godinu ranije", kazala je izvjestiteljka za bezvizni režim Evropskog parlamenta, Tanja Fajon.
"Situacije je veoma, veoma važna za Švedsku jer mnogo onih koji traže azil dolazi u moju zemlju, takodje vidimo da se slično dešava u ostalim državama. Danas devet evropskih članica prima čak 90 posto potražilaca azila u Evropi. Mislim da ovo traži veći usaglašeni pristup svih evropskih država, posebno Evropskog parlamenta sa kojim još nisu zaključeni pregovori po ovom pitanju", naglasio je ministar za migracije i politiku azila Švedske, Tobijas Bilstrom.
Najinteresantnija destinacija je, ipak, Njemačka. Tamo je, zbog duge procedure i materijalne pomoći kakvu u toku procesa utvrdjivanja prava na azil imaju pridošlice sa Balkana, prema nepotpunim podacima za prošlu godinu zabilježeno više od 33 hiljade zahtjeva. Prednjače oni koji dolaze iz Srbije i Makedonije, a opasno im se približavaju i Bosanci i Hercegovci i Albanci.
"Dakle, Njemačka hoće da reaguje , samo problem je u tome da ponovno uvodjenje viznog režima nije rješenje. Ono što treba napraviti je da se oduzmu beneficije zbog kojih ljudi idu u Njemačku. Od svih tih balkanskih nacionalnosti, skoro niko više ne dobija azil zato jer tamo nema više političkih progona. Nema razloga da se daje azil i to znači da je riječ o lažnim azilantima. Ali u Njemačkoj se može tokom procesa traženja azila provesti preko pola godine: dobijaš smještaj, dobiješ hanu, odjeću, dobiješ medicinsku brigu i uz to se sada još daje džeparac od 420 eura za četvoročlanu porodicu. Prije je to bilo manje a riječ je o sudskoj odluci Ustavnog suda iz jula mjeseca i to je razlog zašto su sada ljudi navalili na Njemačku. Evropska komisija traži bolju saradnju sa članicama EU, ili da se provjerava ko izlazi iz države, ali to je jako veliki problem zato što se većinom radi o Romima i ako bi sada Srbija ili Makednija počela skidati Rome sa autobusa, to bi bila etnička diskriminacija. Znači, rješenje je u EU jako jednostavno, da se države Balkana proglase zemljama sigurnog porijekla i da se radikalno skrati cijela procedura", kaže Aleksandra Štiglmajer iz Evropske stabilizacijske inicijative.
Glas Amerike: Da li ipak, kade sagledate kako se razvijaju stvari posljednjih mjeseci, vidite stvarnu opasnost da bi neka od država regiona mogla ostati bez bezviznog režima?
"Momentalno, to bi bila jako duga zakonska procedura, ali radi se na izmjeni zakona da bi se to moglo skratiti. U najgorem slučaju moglo bi se dogoditi da se bezvizni režim suspenduje na proljeće. Ali ja se nadam da do toga neće doći- prvo iz političkih razloga, jer bi to zaista bio udar na Srbiju i Makedniju i bilo bi pitanje da li bi te zemlje još uvijek bile proevropski orjentisane, a drugo- rješenje je stvarno u državama EU u kojima je procedura azila preduga i one je moraju skratiti i to prvenstveno za tražioce azila sa Balkana".
Njemačka je najavila takvu mjeru, ali, paralelno, insistira na tome da se uvede i zaštitni mehanizam. Posebno alarmantno je što je sada fokus i evropskih parlamentaraca koji u četvrtak glasaju o tome, cijeli region i ako se stavljanje van snage bezviznog režima primjeni na jednu od država Zapadnog Balkana ostale, zahvaljujući sve ozbiljnijim kršenjima korištenja bezviznog režima, mogu uskoro očekivati sličan scenario.