Ministri finansija postigli su saglasnost u vezi sa ključnim delom tog projekta - kako da se obezbede finansijska sredstva za zatvaranje banaka
Ministri finansija zemalja članica eurozone postigli su napredak u pogledu pojedinih detalja plana za zatvaranje banaka, u okviru napora za postizanje konačnog sporazuma o bankarskoj uniji čiji je cilj da se povrati povjerenje u finansijski sektor i podstakne privredni rast.
Korak naprijed na dugom putu – ministri finansija postižu napredak u pogledu bankarske unije. Postignuta je saglasnost u vezi sa ključnim dijelom tog projekta - kako da se obezbijede finansijska sredstva za zatvaranje banaka.
Evropski zvaničnici nadaju se da će napredak pomoći da se povrati povjerenje u finansijski sektor i da se podstakne rast. Sara Hjuin, iz kompanije “Standard Chartered”, kaže da su odluke ohrabrujuće.
"Prije mjesec dana, nije se činilo vjerovatnim da će moći da postignu dogovor prije kraja godine. Napretka međutim ima. Očigledno je da je riječ o kompromisu između želja Njemačke s jedne strane i zahtjeva Evropske centralne banke i Evropske komisije s druge. Sve u svemu, mislim da smo u pozitivnoj situaciji.”
Prema sporazumu, banke će obezbijediti novac za zatvaranje propalih zajmodavaca – planirano je da ulože 55 milijardi euraa u fond (Single Resolution Fund) u narednih deset godina. Do tada, vlade će moći da naplaćuju kazne bankama.
To je pobjeda za Njemačku, koja je odlučna u namjeri da spriječi da poreski obveznici u eurozoni snose više troškova. Sporazum o bankarskoj uniji nema međutim punu podršku svih evropskih zvaničnika. Među skepticima je i švedski ministar finansija Anders Borg.
"Riječ je o, po svemu sudeći, složenoj bankarskoj uniji i malo smo zabrinuti da to neće podstaći oporavak evropske ekonomije. Proces je veoma komplikovan i postoji određena neizvjesnost u pogledu finansijskih garancija.”
Lideri Evropske unije nadaju se da će potpisati sporazum tokom nedelje kako bi poboljšali šanse da reforme postanu realnost 2015. godine. I dalje postoje određene prepreke, među kojima je i pitanje ko će imati ovlašćenje da zatvara banke koje ne ispunjavaju uslove.
Međutim, više od pet godina nakon početka finansijske krize koja je dovela do kraha banaka i ekonomija poput irske i španske, Brisel se nada da je blizu dogovora koji će spriječiti ponavljanje slične krize.
Korak naprijed na dugom putu – ministri finansija postižu napredak u pogledu bankarske unije. Postignuta je saglasnost u vezi sa ključnim dijelom tog projekta - kako da se obezbijede finansijska sredstva za zatvaranje banaka.
Evropski zvaničnici nadaju se da će napredak pomoći da se povrati povjerenje u finansijski sektor i da se podstakne rast. Sara Hjuin, iz kompanije “Standard Chartered”, kaže da su odluke ohrabrujuće.
"Prije mjesec dana, nije se činilo vjerovatnim da će moći da postignu dogovor prije kraja godine. Napretka međutim ima. Očigledno je da je riječ o kompromisu između želja Njemačke s jedne strane i zahtjeva Evropske centralne banke i Evropske komisije s druge. Sve u svemu, mislim da smo u pozitivnoj situaciji.”
Prema sporazumu, banke će obezbijediti novac za zatvaranje propalih zajmodavaca – planirano je da ulože 55 milijardi euraa u fond (Single Resolution Fund) u narednih deset godina. Do tada, vlade će moći da naplaćuju kazne bankama.
To je pobjeda za Njemačku, koja je odlučna u namjeri da spriječi da poreski obveznici u eurozoni snose više troškova. Sporazum o bankarskoj uniji nema međutim punu podršku svih evropskih zvaničnika. Među skepticima je i švedski ministar finansija Anders Borg.
"Riječ je o, po svemu sudeći, složenoj bankarskoj uniji i malo smo zabrinuti da to neće podstaći oporavak evropske ekonomije. Proces je veoma komplikovan i postoji određena neizvjesnost u pogledu finansijskih garancija.”
Lideri Evropske unije nadaju se da će potpisati sporazum tokom nedelje kako bi poboljšali šanse da reforme postanu realnost 2015. godine. I dalje postoje određene prepreke, među kojima je i pitanje ko će imati ovlašćenje da zatvara banke koje ne ispunjavaju uslove.
Međutim, više od pet godina nakon početka finansijske krize koja je dovela do kraha banaka i ekonomija poput irske i španske, Brisel se nada da je blizu dogovora koji će spriječiti ponavljanje slične krize.