Uz ponovljenu poruku o evropskoj budućnosti Zapadnog Balkana i konkretne korake na približavanju regiona Evropskoj uniji u Sofiji je okončan samit EU - Zapadni Balkan. Sa evropske strane tonovi ipak nisu bili ujednačeni, tako da je francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio da treba biti oprezan sa proširenjem, jer ono, kako je rekao, slabi Uniju. Disonantne tonove priznaju i prvi ljudi Brisela, ne dovodeći u pitanje konačan cilj - pridruženje država zapadnog Balkana evropskoj matici.
U svakom slučaju, a ponajprije što nikome za sada sa Zapadnog Balkana ne moraju otvarati vrata, lideri EU su potvrdili evropske perspektive regiona, nudeći, umjesto datuma, projekte snažnije saradnje na polju infrastrukture, obrazovanja, bezbjednosti i vladavine prava.
Na samitu je usvojena i deklaracija koja naglašava važnost vladavine prava, borbe protiv korupcije, efikasne uprave, nezavisnog sudstva, poštovanja ljudskih prava, slobode govora - sve ovo približava Zapadni Balkan Uniji, a evropski i regionalni lideri su dogovorili i brojne korake, koji će poboljšati transportnu infarstrukturu, kao i digitalnu povezanost država regiona.
Austrijski kancelar Sebastijan Kurc kaže da vidi dobru perspektivu za Zapadni Balkan.
"Naš cilj je da te zemlje podržimo na evropskom putu, zemlje koje su geografski i emotivno dio Evrope. Podržavamo ih i naš jasan cilj je da ostvarimo napredak u tom smislu, u vrijeme austrijskog predsjedavanja EU. Veoma smo optimistični, posebno kada je riječ o Crnoj Gori i Srbiji, ostali moraju nastaviti sa svojim naporima".
Umjeren optimizam u Sofiji je vladao kada je riječ o mogućnosti da Makedonija i Albanija na junskom samitu EU dobiju zeleno svjetlo za početak pregovora - još je veći nakon što su se prvi ljudi vlada Skopja i Atine susreli na marginama samita. Lideri su ukazali na neophodnost rješavanja bilateralnih sporova, kao i ukupnih problema koje region još uvijek nosi sa sobom, na šta je podetio i predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk:
"Ako region poredimo sa drugim dijelovima Evrope, možemo reći da, kada je riječ o količini problema po glavi stanovnika, Zapadni Balkan je mnogo veći od Njemačke i Francuske zajedno. Zato moramo biti uporni, čvrsti, optimistični, ali i oprezni kada dajemo obećanja. Ali danas je bilo jasno svima da je ovaj summit bio naredni ozbiljan korak na evropskom putu za cijeli region".
Predsednik Francuske Emanuel Makron (levo) u razgovoru sa britanskom premijerkom Terezom Mej i nemačkom kancelarkom Angelom Merkel u šetnji na samitu Evropske unije i Zapadnog Balakana u Sofiji
Da taj put neće biti lak, potvrdio je i francuski predsjednik Emanuel Makron:
"Već sam rekao da jesam za povezivanje regiona sa Unijom, ali moramo biti oprezni i rigorozni. Razgovore treba nastaviti. Moramo pomoći zemljama koje provode reforme, ali nisam za proširenje prije reformi zbog funkcionisanja same EU. Posljednjih 15 godina je pokazalo da smo Uniji nanosili štetu kada smo mislili da je proširujemo. Nećemo pomoći ni kandidatima ni EU ako sada podržimo proširenje. S druge strane, zalažem se za podršku reformama na Zapadnom Balkanu, uz ozbiljan monitoring i podsticaje, izbjegavajući licemjerje", rekao je Makron, dok se Tusk nadovezao:
"Očigledno je i u to nemam sumnje da ćemo se u budućnosti suočiti sa problemima i sumnjom i različitim argumentima, ali proces, pravac je apsolutno jasan: svih 28 kolega, lidera, svjesni su da smo na ovom samitu govorili o evropskim perspektivama regiona, a naša namjera nije da taj proces narušimo predlažući nešto nerealno poput kratice i slično".
Samit u Sofiji je bio prilika i za brojne bilateralne susrete, kao i potpisivanje konkretnih sporazuma, među njima Digitalne agende za Zapadni Balkan, kojom bi se poboljšala digitalna povezanost regiona, dogovoren je proces smanjenja cijene roaminga između država regiona, a najavljen i sličan potez kada je riječ o Zapadnom Balkanu i EU, zatim sporazum o povezivanju gasne mreže Bugarske i Srbije, te najavljen paket razvoja infrasrukturne mreže.
Najavljeno je da će EU obezbijediti grantove za ukupno 11 transportnih projekata vrijednosti 190 miliona eura, za digitalno povezivanje unutar regiona je obećano još 30 miliona eura. EK će povećati pomoć mladima i obrazovanju, duplirajući sredstva za Erasmus+ program, kao i podržati različite programe namijenjene saradnji mladih unutar regiona i sa mladima EU. Dogovorena je i jača saradnja na polju bezbjednosti - borbi protiv terorizma, prevenciji radikalizacije, saradnja u borbi protiv organizovanog kriminala, kao i saradnja u rješavanju pitanja migracija i kontrole granica.
Na kraju, iako su više puta sa evropske strane istakli da samit u Sofiji nije samit proširenja, on je bio najbliže i najrealističnije tome. Uz još uvijek brojna otvorena pitanja sa obje strane, potvrđen je odgovor na ključno od njih - Zapadni Balkan jeste na evropskom putu i od danas može da računa da će pomoć Unije u tom procesu biti ozbijno vidljivija.