Važnost danas usvojene rezolucije je tim veća što je ruskim vetom na Vijeću sigurnosti spriječeno da medjunarodna organizacija osudi genocid počinjen u Srebrenici, čulo se jutros na plenarnoj sjedici Parlamenta u Strazburu. Istina se mora čuti, u njeno ime moraju raditi bh političari, kaže izvjestitelj za BiH, Kristijan Preda.
"Nema pomirenja bez istine, koliko god ona bila bolna. A istina je: prije dvadeset godina se u Srebrenici dogodio genocid. Osudjujemo to na najsnažniji način i odbacujemo sve pokušaje negiranja ili umanjivanja - to nije samo napad na žrtve, već i na proces pomirenja. Zato pozivam političke lidere u BiH i o one u regionu da svojim primjerom pomognu bh društvu da shvati i prihvati tešku prošlost kako bi se kretali naprijed."
Pokretač rezolucije, zastupnik u Evropskom parlamentu iz Hrvatske, Ivan Jakovčić je poručio:
"Dobro je i to što je Vučić odlučio da ode u Srebrenicu. I zato trebamo ovdje reći: nije rezolucija niti protiv Srbije, a kamoli protiv srpskog naroda. To je rezolucija koja želi pomoći Srbiji da se suoči sa istinom da na kraju krajeva svi postanemo članovi ove naše velike evropske porodice."
"Ove subote ću, u ime Parlamenta, uz desetine hiljada drugih, biti u Srebrenici. Biće mi čast da iskažem poštovanje prema žrtvama koje je pokazano ovdje u Parlamentu. Sjećanje na genocid je veoma važno, uz žaljenje da je rezolucija UN blokirana, naša je time još važnija. Mir dolazi samo uz razgovor o počinjenim zločinima i sudjenjem počiniteljima", ocenila je zastupnca u Evropskom parlamentu iz Austrije, Ulrike Lunaček.
Šef delegacije za BiH i Kosovo Evropskog parlamenta, Tonino Picula smatra:
"Žrtve su prije dvadeset godina ubijane oružjem, dok se danas pokušavaju ubiti šutnjom ili cinizmom visoke politike. Medjutim, srebreničke žrtve se neće i ne mogu ubiti zaboravom, zbog toga Evropski parlament može biti ponosan na svoj doprinos toj borbi."
Predsjednik Evropskog parlamenta, Martin Šulc, je izjavio:
"Danas se prisjećamo ljudi ubijenih prije dvadeset godina u bosanskom gradu Srebrenici. Osam hiljada muškaraca i dječaka je na najbrutalniji način ubijeno tih dana . Ovdje, u srcu Evrope, pred očima svijeta. Bio je to najgori ratni zločin počinjen u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Čin genocida, koji se nije smio dogoditi, zajednički propust medjunarodne zajednice , nešto zbog ceka se sramimo do današnjeg dana. Unija radi predano na evropskim perspektivama Zapadnog Balkana. Sigurno i stabilno susjedstvo je u našem vlastitom interesu. Evropa je spremna da otvori put onima koji poštuju vladavinu zakona, demokratiju, pomirenje je ključ naše bezbjednosti i treba nam snažna saradnja sa Zapadnim Balkanom."
Srebrenica je obilježila cijelo višednevno plenarrno zasjedanje Parlamenta - srebrenički cvjetovi na reveru zastupnika su jasno podsjećanje: genocid neće i ne smije biti zaboravljen- ne zbog prošlosti, već zbog budućnosti sviju nas.