U izveštaju o političkim pravima i slobodama, Srbija, Crna Gora, Hrvatska i Slovenija su svrstane među slobodne, a BiH, Kosovo i Makedonija među delimično slobodne države
U svijetu je u 2012. godini bilo 90 potpuno slobodnih država, što je 46 posto od 195 zemalja, koliko ih je obuhvaćeno godišnjim izvještajem organizacije Freedom House (FH) koja promiče demokraciju i ljudska prava. Pedeset osam zemalja se svrstavaju u djelomično slobodne, dok ih je 47 neslobodno.
Države regije su svrstane među djelomično slobodne i slobodne zemlje u izvještaju o političkim pravima i slobodama.
Bosna i Hercegovina, Kosovo i Makedonija su djelomično, a Crna Gora, Hrvatska i Srbija su slobodne države, prema izvještaju ove nevladine organizacije.
Među državama koje su djelomično slobodne su i Albanija, Armenija, Burundi, Ekvador, Nepal, Paragvaj i Nigerija.
U slobodne države se između ostalih svrstavaju SAD, evropske zemlje, ali i Botswana, Ghana, Mongolija, Trinidad i Tobago.
Na listi neslobodnih država su i Afganistan, Azerbejdžan, Bjelorusija, Irak, Iran, Kazahstan, Rusija, Turkmenistan, Tajikistan i Uzbekistan.
Povratak Vladimira Putina na predsjedničku funkciju u Ruskoj Federaciji osnažio je represiju na području Euroazije gdje se vode i države bivšeg Sovjetskog Saveza. U 12 država te regije na vlasti su moćni autokrati.
"Sofisticiranost" autoritarnih režima
Na Bliskom Istoku i Sjevernoj Africi su reforme koje je iznjedrilo Arapsko proljeće donjele pomake, ali i dalje je prisutno vjersko nasilje, građanski sukobi, represija autokratskih režima.
Tunis bilježi poboljšanja u odnosu na prethodnu godinu, a Libija i Egipat i su iz neslobodnih „stigle" u djelomično slobodne države. Sirija je pretrpjela daleko najgore efekte Arapskog proljeća. Ljudske i političke slobode opadaju i u Bahreinu, Iraku, Jordanu, Kuvajtu, Libanonu, Omanu, i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Arch Paddington, potpredsjednik Freedom Housa ističe kako je sofisticiranost oznaka suvremenih autoritarnih režima.
“Postaju brzi u prilagođavanju, naučili su kršiti zakonske okvire i koriste se suvremenim tehonološkim metodama propagande”, pojašnjava Paddington.
Freedom House poziva Sjedinjene Američke Države i druge svjetske demokracije da budu lideri u borbi za slobodu.
Međutim, kritiziraju se Obamina administracija i republikanci što nisu dovoljno odlučni u preuzimanju uloge globalnih lidera.
U izvještaju Freedom Housa se naglašava da Sjeverna Amerika i Zapadna Evropa koje se i dalje bore s financijskom krizom, zadržale tradicionalno visok stupanj demokratskih standarda i građanskih sloboda. U Evropi demokracija nije ugrožena i usprkos rastu nacionalizma kao odgovora na sve veći broj imigranata na “stari kontinent”.
Djelomično slobodne države su one u kojima je ograničeno poštovanje političkih prava i građanskih sloboda. One pate od korupcije, slabe vladavine prava, etničkih i vjerskih sukoba, i političkog krajolika u kojem je jedna stranka dominantna, unatoč određenom stupnju pluralizma.
Neslobodne države su one u kojima ne postoje osnovna politička prava, a građanske slobode se krše sustavno.
Slobodne zemlje su one u kojima postoji politička konkurencija, gdje se poštuju građanska prava i ljudske slobode i koje imaju nezavisne medije.
Države regije su svrstane među djelomično slobodne i slobodne zemlje u izvještaju o političkim pravima i slobodama.
Bosna i Hercegovina, Kosovo i Makedonija su djelomično, a Crna Gora, Hrvatska i Srbija su slobodne države, prema izvještaju ove nevladine organizacije.
Među državama koje su djelomično slobodne su i Albanija, Armenija, Burundi, Ekvador, Nepal, Paragvaj i Nigerija.
U slobodne države se između ostalih svrstavaju SAD, evropske zemlje, ali i Botswana, Ghana, Mongolija, Trinidad i Tobago.
Na listi neslobodnih država su i Afganistan, Azerbejdžan, Bjelorusija, Irak, Iran, Kazahstan, Rusija, Turkmenistan, Tajikistan i Uzbekistan.
Povratak Vladimira Putina na predsjedničku funkciju u Ruskoj Federaciji osnažio je represiju na području Euroazije gdje se vode i države bivšeg Sovjetskog Saveza. U 12 država te regije na vlasti su moćni autokrati.
"Sofisticiranost" autoritarnih režima
Na Bliskom Istoku i Sjevernoj Africi su reforme koje je iznjedrilo Arapsko proljeće donjele pomake, ali i dalje je prisutno vjersko nasilje, građanski sukobi, represija autokratskih režima.
Tunis bilježi poboljšanja u odnosu na prethodnu godinu, a Libija i Egipat i su iz neslobodnih „stigle" u djelomično slobodne države. Sirija je pretrpjela daleko najgore efekte Arapskog proljeća. Ljudske i političke slobode opadaju i u Bahreinu, Iraku, Jordanu, Kuvajtu, Libanonu, Omanu, i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Arch Paddington, potpredsjednik Freedom Housa ističe kako je sofisticiranost oznaka suvremenih autoritarnih režima.
“Postaju brzi u prilagođavanju, naučili su kršiti zakonske okvire i koriste se suvremenim tehonološkim metodama propagande”, pojašnjava Paddington.
Freedom House poziva Sjedinjene Američke Države i druge svjetske demokracije da budu lideri u borbi za slobodu.
Međutim, kritiziraju se Obamina administracija i republikanci što nisu dovoljno odlučni u preuzimanju uloge globalnih lidera.
U izvještaju Freedom Housa se naglašava da Sjeverna Amerika i Zapadna Evropa koje se i dalje bore s financijskom krizom, zadržale tradicionalno visok stupanj demokratskih standarda i građanskih sloboda. U Evropi demokracija nije ugrožena i usprkos rastu nacionalizma kao odgovora na sve veći broj imigranata na “stari kontinent”.
Djelomično slobodne države su one u kojima je ograničeno poštovanje političkih prava i građanskih sloboda. One pate od korupcije, slabe vladavine prava, etničkih i vjerskih sukoba, i političkog krajolika u kojem je jedna stranka dominantna, unatoč određenom stupnju pluralizma.
Neslobodne države su one u kojima ne postoje osnovna politička prava, a građanske slobode se krše sustavno.
Slobodne zemlje su one u kojima postoji politička konkurencija, gdje se poštuju građanska prava i ljudske slobode i koje imaju nezavisne medije.
|
Preuzeto od "RSE" |