Vrijednost kineskih akcija nastavila je danas da pada, dok su na ostalim tržištima zabeležene velike oscilacije uprkos najnovijim potezima Pekinga da stimuliše rast u drugoj po veličini ekonomiji u svijetu. U Sjedinjenim Država, berzanski indeksi su za razliku od juče održali svoj današnji rast.
Tri ključna indeksa na američkoj berzi su danas zabilježila rast nakon pozitivnih ekonomskih vijesti o rastu narudžbi za trajniju robu prošlog mjeseca. Dau Džons je na kraju trgovine porastao za više od 600 poena. Današnji rast uslijedio je nakon jučerašnje dramatične trgovine kada su akcije, nakon prvobitnog rasta, naglo pale na kraju dana.
“Ova nestabilna tržišta i rasprodaje akcija veom često podstiču jedni druge. Često smo svjedoci neizbalansirane trgovine na kraju dana, kao što je to bio slučaj juče. U suštini, veliki broj investitora sa gotovinom, sa strane razmatra kupovinu akcija čija je cijena za nekoliko dana postala mnogo razumnija nego prije nedelju dana”, kaže Leo Grohovski iz finansijske kompanije BNY Melon.
Na evropskim tržištima takođe velike oscilacije – prvo nagli pad, a zatim skok akcija, podstaknut nadom da će Evropska centralna banka pružiti dalju monetarnu podršku. Evropski indeksi su dan ipak završili u minusu. Jučerašnji potezi centralne banke u Kini nisu bili dovoljno ubjedljivi za nervozne investitore, zbog čega nije došlo do očekivanog smirivanja na tržištu u toj zemlji. Šangajski indeks ponovo je završio trgovinu u minusu, ovog puta od 1,3 odsto, posle veoma nestabilnog dana. Za nešto više od nedelju dana, akcije u Kini izgubile su četvrtinu svoje vrijednosti.
"Bijesan sam i srce mi se para. To je moj, teško zarađeni, novac”, ističe jedan od investitora.
Strahovanja u pogledu kineske ekonomske situacije intenzivirala su se nakon pada aktivnosti u proizvodnom sektoru i devlavacije juana. Analitičari, među kojima i Kris Bičam, smatraju da je nervoza na tržištima opravdana.
"Kineski rast je mnogo sporiji nego što smo mislili i bliži 4 odsto, što je u suštini recesija za Kinu. To znači velike posljedice po tržišta sirovina, akcije, druge velike globalne ekonomije, naročito Sjedinjene Države.”
Pojedini eskperti za trenutnu situaciju okrivljuju i druge faktore. Džeremi Batston Klar iz kompanije Čarls Stenli smatra da su centralne banke u razvijenim zemljama doprinijele stvaranju uslova za nestabilnost.
"Još od 2009. godine nisu utvrđene realne cijene na tržištima. Zbog toga su investitori usredsređeni na faktore koji su doprinijeli da obveznice, akcije i krediti imaju tako dobre rezultate prethodnih šest godina.”
Pažnja investitora sada će možda biti usmjerena na američke Federalne rezerve i eventualnu odluku o podizanju kamatnih stopa na jesen. Međutim, većina ekonomista ne smatra da postoji globalna finansijska kriza i predviđa dalje usporavanje, ali ne i krah.