Sjedinjene Države očekuju od nove srpske vlade da, između ostalog, nastavi da napreduje ka članstvu u Evropskoj uniji, rekao je u intervjuu za Glas Amerike zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara Hojt Brajan Ji, uz ocjenu da vjeruje u dalje jačanje odnose Beograda i Vašingtona.
Glas Amerike : U Srbiji bi uskoro trebalo da bude formirana nova vlada. Kakva su očekivanja Sjedinjenih Država od nove vlade?
Hojt Brajan Ji: Očekujemo da će Srbija da nastavi da se kreće u veoma konstruktivnom pravcu, ka članstvu u Evropskoj uniji, što obuhvata i dijalog sa Kosovom o normalizaciji odnosa. Vjerujemo da Srbija može mnogo da dobije od snažnog partnerstva sa Sjedinjenim Državama, drugim članicama NATO-a. Takođe treba da nastavi da jača institucije, ekonomiju i da razvije partnerstvo sa zemljama koje mogu da joj pomognu da dostigne svoj cilj – evropsku integraciju. Srbija je prošle godine postigla značajan napredak u ispunjavanju uslova za priključenje Evropskoj uniji, jačanju vladavine prava, odnosa sa susjedima, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Albaniju i Kosovo i nadamo se da će to da se nastavi.
Glas Amerike: Premijer Vučić je, kao i uoči prethodnog formiranje vlade, boravio u posjeti Moskvi gdje se sastao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom koji je tokom sastanka izrazio nadu da će, bez obzira na budući sastav Vlade Srbije, u njoj dostojno mesto zauzeti ljudi koji će obratiti ozbiljnu pažnju na razvoj odnosa Rusije i Srbije. Kako to komentarišete, da li su Sjedinjene Države zabrinute da bi Moskva mogla da ima još veći uticaj u Srbiji?
Hojt Brajan Ji : Vjerujem da je Srbija na pravom putu, da je riješena da se pridruži Evropskoj uniji, da održava dobre odnose sa Sjedinjenim Državama. Svjedoci smo da ti odnosi nastavljaju da jačaju. Imali smo veoma dobre kontakte na visokom nivou. Premijer Vučić se prošle godine susreo sa potpredsjednikom Bajdenom, državnim sekretarom Kerijem koji je takođe posjetio Srbiju u decembru. Premijer je prije par mjeseci telefonom razgovarao sa potpredsjednikom i državnim sekretarom. Znači imamo veoma snažne odnose, ne samo između političara, već i – što je važno – naših vojski. Očekujemo da će ovde godine biti oko 60 vojnih vježbi, razmjena, konferencija, radionica vojske Srbije i Sjedinjenih Država. Smatramo da je to još jedan znak jačanja naših odnosa što je dobro za obje zemlje i dobar signal za narod da je naše prijateljstvo sve snažnije.
Glas Amerike: Srbija se suočava i sa, kako mnogi ocjenjuju, veoma sumornom situacijom u medijima. Premijer Vučić se optužuje da želi da uspostavi kontrolu nad svim medijima što su, prema mišljenju pojedinih, pokazale i nedavne smjene u Radioteleviziji Vojvodine. Kako komentarištete trenutnu situaciju u medijima u Srbiji?
Hojt Brajan Ji: Zabrinuti smo zbog opšteg stanja slobode medija širom zapadnog Balkana. Sve zemlje mogu da poboljšaju situaciju u toj oblasti, kada je riječ o garantovanju slobode govora, medija. Takođe se nadamo da će biti osnažena profesionalizacija i nezavisnost medija u svim balkanskim državama. Ne bih naročito izdvajao Srbiju, da bih poručio da su kod zemalja u tranziciji, snažni, profesionalni I nezavisni mediji među najvažnijim aspektima jačanja demokratije i ljudskih prava. Nadam se da će taj proces da se nastavi, a mi osim savjeta, pružamo i pomoć kroz USAID, program Stejt Departmenta za javnu diplomatiju da bi se novinari iz regiona doveli u Sjedinjene Države ili šaljemo eksperte na Balkan. Pokušavamo da, koliko god možemo, prenesemo našu najbolju praksu. Naravno, imamo probleme i u našim medijima, tako da dijelimo i naša dobra i loša iskustva. Smatramo da je veoma važno za demokratski razvoj zemlje, za njen kapacitet da se integriše sa ostalim evropskim državama, da ima medije slobodne od zastrašivanja, političkog pritiska, bez obrzira da li riječ o Crnoj Gori ili Srbiji.
Glas Amerike: Da li smatrate da taj politički pritisak postoji u Srbiji?
Hojt Brajan Ji: Naš glavni cilj je da kroz izvještaje o ljudskim pravima, ili direktne kontakte sa medijima, onima u vladama na zapadnom Balkanu koji su odgovorni za medije, ili ombudsmani ili ministarstva kulture, da prenesemo našu zabrinutost u pogledu određenih pitanja, da ukažemo na našu najbolju praksu i kad god možemo da pomognemo u jačanju medija. Na primjer u Crnoj Gori je bilo brojnih napada još kada sam ja bio u zemlji prvi put od 2002 do 2005. godine, incidenata koji još nisu u potpunosti istraženi i procesuirani. Smatramo da je veoma važno, u Crnoj Gori ili Srbiji ili bilo gdje drugo, da se sva krivična djela, napadi, zastrašivanje novinara u potpunosti istraže i odgovorni krivično gone.