Organizacija "Hjuman rajts voč" u godišnjem izveštaju ocenjuje da je Srbija malo uradila na poboljšanju ljudskih prava. Slična situacija u ostatku regiona
Organizacija “Hjuman rajts voč” upozorila je da su rezultat arapskog proljeća nove vlada koje ne poštuju ljudska prava. U danas objavljenom godišnjem izvještaju, američka organizacija naglasila je da su uprkos početnoj euforiji, suštinske promjene spore i nesigurne u zemljama poput Egipta, Libije i Tunisa, u kojima su nedavno promijenjeni režimi. Hjuman rajts voč smatra da nove vlade moraju da uspostave efikasne institucije i nezavisne sudove i da obuče javne zvaničnike da poštuju ljudska prava. Organizacija u novom izvještaju osuđuje i nasilje i rasprostranjenu represiju u Siriji, uz poziv Rusiji i Kini da nametnu oštrije sankcije toj zemlji kako bi se izvršio pritisak na režim. Kada je riječ o balkanskim zemljama, Hjuman Rajts Voč ocjenjuje da Srbija tokom 2012. godine malo uradila na poboljšanju ljudskih prava, iako je dobila status kandidata za članstvo u Evropkoj uniji. Slična situacija je i u ostalim zemljama regiona.
U godišnjem izvještaju o stanju ljudskih prava u svijetu, Hjuman Rats Voč ocjenjuje da u Srbiji nije bilo velikog napretka kada je riječ o ljudskim pravima. Organizacija je, između ostalog, najviše zabrinuta zbog položaja Roma, kaže u razgovoru za Glas Amerike zamjenik direktora u odsjeku za Evropu i Centralnu Aziju Bendžamin Vord.
“I dalje smo svedoci prisilnih iseljenja bez obezbjeđivanja adekvatnog smještaja za Rome. Takođe smo zabrinuti u pogledu situacije u kojoj se nalaze novinari. Bilo je nekih pozitivnih koraka kada je riječ o istragama prethodnih napada na novinare , ali smo i dalje zabrinuti zbog uslova za slobodu izražavanja. Kada je riječ o ratnim zločinima, slika je mješovita. Vidjeli smo neke pozitivne korake u pogledu procesa pred domaćim sudovima, ali postoji zabrinutost Međunarodnog krivičnog suda u Hagu da saradnja nije na nivou na kojem bi trebalo da bude. Takođe smo bili veoma razočarani zbog otkazivanja gej parade, samo na osnovu navodnih bezbjednosnih problema. Smatramo da je to samo popuštanje pred prijetanjama nasiljem, koje su ekstremisti uputili na račun LGBT zajednice”.
U danas objavljenom izvještaju napominje se i da su odnosi sa Kosovom i dalje napeti što, kako ističe Vord, značajno utiče na situaciju u kojoj se nalaze Srbi na sjeveru Kosova.
“Takođe je na početku godine bilo hapšenja na obje strane, zbog kojih smo bili veoma zabrinuti, ali se čini da je to sada stalo. Mislim da su odnosi na neki način prepreka saradnji u pogledu ratnih zločina, koju bismo željeli da vidmo. Nema sumnje da bi bolji odnosi Srbije i Kosova pomogli naporima obje strane da riješe to pitanje”.
Sagovornik Glasa Amerike navodi da je jedan od velikih problema na Kosovu takođe odnos prema romskoj, aškalijskoj i egipćanskoj zajednici, naglašavajući da vlasti nisu uradile mnogo na poboljšanju njihovog marginalizovanog statusa.
“Kada je riječ o odgovornosti za ratne zločine, bilo je određenog napretka. Očito, tu je istraga Euleksa o navodima iz izvještaja Dika Martija o poslijeratnim otmicama i trgovini ljudskim organima. Treba međutim reći da je vladavina prava i dalje prilično slaba na Kosovu, uprkos naporima Evropske unije i Ujedinjenih nacija. Korupcija je očigledno i dalje veliki problem. Još jedan veliki razlog za zabrinutost na Kosovu je neadekvatna rekacija pravosudnih organa na stalne međuetničke incidente. Ako vjerujete zvaničnim podacima, broj tih incidenata na Kosovu prošle godine bio je veoma mali, manje od 20. Naša istraga i razgovori sa predstavnicima civilnog sektora sugerišu da je problem u stvari mnogo veći i da vlasti ne rade dovoljno da bi riješile taj problem, naročito imajući u vidu nedavna ubistva, naročito ubistvo srpskog aktiviste i njegove supruge”.
Mali napredak u oblasti ljudskih prava tokom 2012 zabilježen je i u Bosni I Hercegovini. Vlasti su, kako navodi Bendžamin Vord, propustile više rokova za neophodne izmjene Ustava kako bi prestala diskriminacija manjinskog stanovništva, Jevreja i Roma. Takođe nije bilo napretka u primjeni strategije o povratku raseljenih, zaključio je Vord
U godišnjem izvještaju o stanju ljudskih prava u svijetu, Hjuman Rats Voč ocjenjuje da u Srbiji nije bilo velikog napretka kada je riječ o ljudskim pravima. Organizacija je, između ostalog, najviše zabrinuta zbog položaja Roma, kaže u razgovoru za Glas Amerike zamjenik direktora u odsjeku za Evropu i Centralnu Aziju Bendžamin Vord.
“I dalje smo svedoci prisilnih iseljenja bez obezbjeđivanja adekvatnog smještaja za Rome. Takođe smo zabrinuti u pogledu situacije u kojoj se nalaze novinari. Bilo je nekih pozitivnih koraka kada je riječ o istragama prethodnih napada na novinare , ali smo i dalje zabrinuti zbog uslova za slobodu izražavanja. Kada je riječ o ratnim zločinima, slika je mješovita. Vidjeli smo neke pozitivne korake u pogledu procesa pred domaćim sudovima, ali postoji zabrinutost Međunarodnog krivičnog suda u Hagu da saradnja nije na nivou na kojem bi trebalo da bude. Takođe smo bili veoma razočarani zbog otkazivanja gej parade, samo na osnovu navodnih bezbjednosnih problema. Smatramo da je to samo popuštanje pred prijetanjama nasiljem, koje su ekstremisti uputili na račun LGBT zajednice”.
U danas objavljenom izvještaju napominje se i da su odnosi sa Kosovom i dalje napeti što, kako ističe Vord, značajno utiče na situaciju u kojoj se nalaze Srbi na sjeveru Kosova.
“Takođe je na početku godine bilo hapšenja na obje strane, zbog kojih smo bili veoma zabrinuti, ali se čini da je to sada stalo. Mislim da su odnosi na neki način prepreka saradnji u pogledu ratnih zločina, koju bismo željeli da vidmo. Nema sumnje da bi bolji odnosi Srbije i Kosova pomogli naporima obje strane da riješe to pitanje”.
Sagovornik Glasa Amerike navodi da je jedan od velikih problema na Kosovu takođe odnos prema romskoj, aškalijskoj i egipćanskoj zajednici, naglašavajući da vlasti nisu uradile mnogo na poboljšanju njihovog marginalizovanog statusa.
“Kada je riječ o odgovornosti za ratne zločine, bilo je određenog napretka. Očito, tu je istraga Euleksa o navodima iz izvještaja Dika Martija o poslijeratnim otmicama i trgovini ljudskim organima. Treba međutim reći da je vladavina prava i dalje prilično slaba na Kosovu, uprkos naporima Evropske unije i Ujedinjenih nacija. Korupcija je očigledno i dalje veliki problem. Još jedan veliki razlog za zabrinutost na Kosovu je neadekvatna rekacija pravosudnih organa na stalne međuetničke incidente. Ako vjerujete zvaničnim podacima, broj tih incidenata na Kosovu prošle godine bio je veoma mali, manje od 20. Naša istraga i razgovori sa predstavnicima civilnog sektora sugerišu da je problem u stvari mnogo veći i da vlasti ne rade dovoljno da bi riješile taj problem, naročito imajući u vidu nedavna ubistva, naročito ubistvo srpskog aktiviste i njegove supruge”.
Mali napredak u oblasti ljudskih prava tokom 2012 zabilježen je i u Bosni I Hercegovini. Vlasti su, kako navodi Bendžamin Vord, propustile više rokova za neophodne izmjene Ustava kako bi prestala diskriminacija manjinskog stanovništva, Jevreja i Roma. Takođe nije bilo napretka u primjeni strategije o povratku raseljenih, zaključio je Vord