Evropska komisija usvojila je u utorak Paket proširenja za Zapadni Balkan i istovremeno Savjetu ministara uputila preporuku da se započnu pristupni pregovori sa Albanijom i Makedonijom. Srbija i Crna Gora se navode kao najzreliji kandidati za prijem u evropsko članstvo, dok BiH sa Kosovom ima ponajviše posla na ukupnim reformama. Uopšteno, region i dalje pati od korupcije, nedovoljnih rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala, nedovršenim reformama sudstva i neefikasnom javnom upravom.
Pripremajući se za skori samit o Zapadnom Balkanu, Evropska komisija je usvojila i predstavila Paket proširenja koji je svojevrstan pregled stanja društava balkanskih država, ostvarenog i potrebnog kako bi zemlje regiona, reformišući se za sebe i svoje gradjane, bile kredibilan partner i budući punopravni član Unije.
Opšta zamjerka Paketa je korupcija koja u regionu ne posustaje. Borba protiv nje ne smije imati kompromisa i moraju se eliminisati svi elementi "zarobljene države", navodi dokument Komisije. Korupcija je sada široko rasprostranjena, a najbolji način borbe protiv nje su snažne i nezavisne institucije.
Ovo posebno važi za borbu protiv korupcije na visokim nivoima, sudske postupke koji bi se okončali pravosnažnim presudama. Reforme sudstva trebaju novi zamah, treba dovršiti reforme javne uprave, više transparentnosti pri javnim nabavkama i trošenju javnog novca.
Konstatuje se da države imaju uspostvavljene mehanizme za borbu protiv korupcije, ali da su rijetki slučajevi da se, primjerice, oduzima nezakonito stečena imovina politički istaknutih ličnosti. Kada je riječ o organizovanom kriminalu, on, i pored sve tješnje saradnje regiona sa evropskim policijskim agencijama, ostaje jedan od ključnih problema. Dobro organizovane kriminalne grupe operišu unutar i iz regiona i Turske. Zapadni Balkan ostaje važna ruta krijumčarenja - drogom i oružjem, kao i ljudima na njihovom putu ka Evropi.
Kada je o Srbiji riječ, Izvještaj EK kaže da je zemlja ograničeno pripremljena kada je riječ o reformi javne uprave, kojoj treba viši nivo profesionalnosti i potpuna depolitizacija. Slična je ocjena i kada je riječ o sudskom sistemu, gdje se konstatuje i dalje snažan i zabrinjavajući uticaj politike.
Izvršene su i neke od priprema za borbu protiv korupcije, ali se i ozbiljno kasni sa usvajanjem zakona o novoj anti-korupcijskoj agenciji. Korupcija u Srbiji je i dalje visoka a od policije i sudstva se očekuje da pokažu da su u stanju da procesuiraju sve slučajeve korupcije visokog nivoa na nepristrasan i profesionalan način. Zbrinjava i činjenica da nema napretka na polju slobode govora, a očekuju se dodatni napori da se popravi položaj diskriminisanih grupa.
Visoka predstavnica EU Federika Mogerini
Konstatuje se da je zemlja aktivna na polju regionalne saradnje ali i da je od ključne važnosti rješavanje otvorenih pitanja, kao što je normalizacija odnosa Beograda i Prištine. Po tom pitanju Visoka predstavnica EU Federika Mogerini ostaje, kako kaže, vjerovatno najveći optimista.
"Ja sam optimistična da će Beograd i Priština postići pravno-obavezujući sporazum o normalizaciji odnosa. Čak i pored teškoća i tenzija koje se uporno javljaju, ili upravo zbog toga, perspektiva postizanja sporazuma postoji i snažno vjerujem da lideri i gradjani na obje strane znaju da je sada vrijeme da se ide naprijed - odlučno i sa osjećajem za kompromis, imajući na umu bolju situaciju i za Beograd i Prištinu. Nakon predugog čekanja počelo se u Prištini raditi na Statutu ZSO i mislim da je dobra vijest da se počelo sa tim poslom. Mi ćemo to podržati očekujući što prije dobre rezultate, a tu su i stvari koje Beograd mora da implementira sa svoje strane. Snažno vjerujem i vjerovatno najsnažnije od svih, da se konačni sporazum može postići što ne znači da primjena već dogovorenog ne treba da bude na prvom mjestu- naprotiv, kredibilitet nove faze dijaloga bi trebala da bude bazirana na primjeni onoga što je već dogovoreno", naglasila je Mogerini.
"Bez EU rizik od novog rata"
Evropska unija mora da primi nove članice sa zapadnog Balkana da bi izbegla rizik novog rata u tom regionu, saopštio je u utorak predsednik Evropske komisije Žan Klod Junker.
Junker bi zbog svoje poruke, u obraćanju Evropskom parlamentu, mogao da se nađe u sporu sa Francuskom i drugim članicama koje se protive proširenju.
Predsednik Evropske komisije Žan Klod Junker (L) i francuski predsednik Emanuel Makron
"Ako ne budemo otvoreni za zemlje u tom, veoma složenom i tragičnom regionu, i ako im ne pružimo evropsku perspektivu, videćemo povratak rata u to područje, kao što je to bio slučaj 1990-tih", upozorio je Junker i dodao:
"Ne želim da se rat vrati na Balkan, zbog čega moramo da budemo otvoreni prema njima", istakao je Junker.
Međutim, francuski predsednik Emanuel Makron, takođe u govoru u Strazburu, rekao je da veruje da Evropska unija mora prvo da poboljša svoju unutrašnju upravu, pre nego što se otvori za nove članice.
"Da li bi imali 30, 32 članice za par godina? To jednostavno nije izvodljivo sa istim pravilima", ocenio je Makron.
Kako prenosi agencija Rojters, Poljska, Italija i Austrija su među članicama EU koje se zalažu za ubrzanje integracije regiona, u kojem je prisutan sve veći ruski i kineski uticaj.