Crnogorski ministar finansija Milorad Katnić i zvaničnici Svetske banke potpisali su sporazum o nedavno odobrenom kreditu, vrednom 85 miliona dolara.
Katnić: Sredstva su znak prepoznavanja da smo uradili dosta na stabilizaciji fiskalnog i finansijskog sistema, da smo sproveli reforme koje smo usaglasili sa Svjetskom bankom i to za nas znači više od novca. Ne samo kao budžetska podrška, već i kao prepoznavanje da smo vodili kredibilnu politiku koja daje rezultate. 85 miliona dolara će biti sačuvano za narednu godinu kao instrument sigurnosti za nestabilno vrijeme koje dolazi i biće direktna budžetska podrška za potrošnju koju imamo u planu za narednu godinu.
Glas Amerike: Koliko će novo zaduživanje uticati na ukupni javni dug Crne Gore i njenu fiskalnu stabilnost, u trenutku kada dužnička kriza u Evropi prijeti stabilnosti eurozone i same EU?
Katnić: Ova sredstva Svjetske banke mi prepoznajemo kao dodatnu stabilnost a ne nikako kao povećanje nestabilnosti, zato što ćemo opreznom politikom koju smo vodili ove godine biti u prilici da, vjerujem, sačuvamo ukupan iznos sredstava za narednu godinu. Tako da ove godine nećemo sa ovim sredstvima povećati naše zaduživanje odnosno indikatore zaduženosti. Naredne godine to će značiti oko dva procentna poena veći dug sa ovim sredstvima, ali istovremeno ćemo početkom godine vratiti jedan značajan iznos starih dugova tako da se u nominalnom ili relativnom dijelu neće povećati nivo zaduženosti. Naš cilj je upravo suprotan, da smanjimo javni dug. On je sada na nivou 46 odsto bruto domaćeg proizvoda, značajno je niži nego što je u mnogim državama i regiona i Evrope, a posebno državama eurozone. Međutim, to nas ne čini spokojnim, već znamo da treba da radimo na smanjenju javnog duga kako bi mali, otvoreni ekonomski sistem koji koristi euro kao zvaničnu valutu učinili otpornijim na buduće poremećaje koji su najavljeni i koji prijete da ugroze stabilnost mnogih država.
Glas Amerike: Bankrot Grčke je, kako mnogi upozoravaju, neminovan. Ocjenjuje se i da je trenutna kriza ozbiljnija od one 2008. Koje mjere preduzima Crna Gora da spriječi eventualne posljedice nove krize?
Katnić: Sada se više ne govori da će neke države bankrotirati, već kada će se tog dogoditi, da li će biti nekontrolisani bankrot ili će to biti selektivni bankrot. I sada je fokus rasprave pomjeren na pitanje kako će taj bankrot uticati na bankarski sistem Evrope, kako će uticati na druge države i da li će imati domino efekat. Ono što je izvjesno je da se rast usporava. One niske stope koje smo imali kao projekcije su još niže i mnogi govore o dvostrukoj recesiji odnosno o povratku negativnih stopa rasta. I to će imati uticaja na sve ekonomije bez obzira da li su izložene dugovima prema Grčkoj i nekim drugim periferijalnim državama. Negatvni efekti se ogledaju kroz smanjenje trgovine, smanjenje investicija, teži pristup kapitalu, što znači i manje likvidnih sredstava, manje kreditiranja. Posebna dimenzija ove krize je pishološki aspekat, koji znači da će investitori biti spremni da manje troše, manje investiraju, biće više zabrinuti za budućnost pa će štedjeti više sredstava i biće oprezni u potošnji. Sve će to imati negativne efekte na ekonomiju i u kranjem na budžet. Zato mnoge vlade u Evropi već planiraju dodatne mjere racionalizacije i optimalizacije ili alternativne scenarije, šta da rade ukoliko se zasita dogodi taj negativni scenario odnosno nova oluja na međunarodnom tržištu.
Glas Amerike: Koje mjere Crna Gora preduzima?
Katnić: Mjere se ne mogu bitno razlikovati ni u jednoj državi. Odgovorne vlade rade na jačanju stabilnosti bankarskog sektora i na jačanju fiskalne pozicije. To znači da naše banke treba da učinimo još više otpornim na bilo koje šokove koji mogu da slijede i psihološke pritiske, da treba da budu likvidne i dobro kapitalizovane. Tu imamo u Crnoj Gori pitanje visokog iznosa kredita koji kasne i niže kreditne aktivnosti. Međutim, u poslednje dvije godine je vođena oprezna politika koja je dovela do toga da su banke kapitalizovane iznad standarda, uznad zakonom propisanih nivoa, što znači da smo na dobrom putu da ih ojačamo, trebaju dodatne mjere. U fiskalnom dijelu to znači dalju stabilizaciju i prilagođavanje odnosno da smanjimo deficit i naš javni dug i da akumuliramo neke rezerve koje će nam služiti kao sigurnost za neizvjesna vremena. Kredit Svketske banke su sredstva za sigurnost, za rezerve koje ćemo prenijeti za narednu godinu. Kao što bi svaki domaćin, građanin trebalo da sačuva neke rezerve kada dolaze teška vremena, tako i država. Tako da se mjere tu posebno ne razlikuju.
Glas Amerike: Jedan od prioriteta crnogorske vlade je smanjenje javne potrošnje. Ne iskljućuje se ni mogućnost smanjenja zarada u javnom sektoru. Istovremeno se međutim donosi odluka o povećanju zarada poslanicima i zaposlenima u Skupštini, dok se drugi pozivaju na mjere štednje. Kakvo je opravdanje za odluku o povećanju?
Katnić: To su osjetljiva pitanja za bilo koje društvo.Pitanje zarada i životnog standarda zaposlenih u državnoj upravi je posebno aktuelizovano u ovim teškim vremenima i krizi kada su mnoge države bile primorane da smanje davanja. I u Crnoj Gori smo imali veliki i brz rast zarada prije krize. Zarade su udvostručene i stvorena su velika očekivanja, često i nerealna da ti trendovi mogu da se nastave. Kriza je učinila da moramo da prilagodimo svoju potrošnju sredstvima kojima raspolažemo i mi već plaćamo skupu cijenu za troškove koje imamo a koji prevazilaze prihode. Podsjećam da se svake godine zadužujemo da bi smo servisirali sve obaveze uključujući i visoke iznose za plate i penzije. Mi razumijemo da plate nisu na zadovaljavajućemo nivou i da ne omogućavaju životni standard, kakav bi smo željeli. Ali sada nije vrijeme da donosimo odluke koje će značiti stvaranje pritiska i dodatnih očekivanja od strane sindikata zdravstva, policije i obrazovanja koji legitimnno, ukoliko vide da se u jednom dijelu društva i državne administracije povećaju zarade, traže takođe da to pripadne njima. Dakle, sada nije vrijeme za takve odluke. Shodno kolektivnom ugovoru, definisano je da zarade rastu određenom dinamikom. To nije zadovoljavajuće za sve nas, ali je realno. Znači zarade će ove i naredne godine porasti između 2 i 8 odsto za zaposlene u državnoj upravi, što je maksimum što možemo da priuštimo sada. Ako bi govorili o snažnijem prilagođavanju, to bi značilo nominalno zadržavanje zarade ili čak njihovo smanjivanje. Ne mogu tvrditi da u narednom periodu, kada se suočimo sa talasom krize, nećemo morati da preispitamo i ovaj nivo zarada. Zato, svi ovi zahtjevi za značajnom povećanjem i korekcijom zarada nije stvar odluke odnosno ni minsitar finansija ni valda ne mogu da odluče o tome da će to ispuniti, zato što bi to značilo dodatni pritisak na javnu potrošnju, koja se ne može finansirati. Već sada je finansiramo kroz zaduživanje i plaćamo skupe kamate za to zaduživanje i svako povećanje je nestabinost. Ne samo da bi kratkoročno bilo štetno, već bi razorilo naš finansijski sistem. Vidimo sada mnogo razvijenije i bogatije države u Evropi propadaju upravo zbog tih politika, jer su mislili da mogu da povećaju zarade preko noći. To nije slučaj. Zarade se mogu povećati ako se poveća produktivnost ekonomije, ako se konkurentnost poveća, i više i napornije radi i proizvode bolji proizvodi za tržište. Sada nije situacija da možemo omogućiti nagli rast zarada, već preispitivati ovaj nivo.
Glas Amerike: Da li to znači da odluka o povećanju zarada poslanicima i zaposlenima u skupštini nije opterećenje za budžet?
Katnić: To jeste opterećenje za budžet. Vlada nije uticala na tu odluku. Parlament je autonoman u određivanju svog budžeta. Mi ćemo razgovarati sa kolegama koji su donijeli tu odluku i nadam se da ćemo naći zajednička rješenja koja neće značiti dodatni pritisak od strane drugih sektora iz javne uprave.