Kredibilitet obećanja o evropskoj budućnosti država Zapadnog Balkana se opasno topi, upozorava direktor Evropske stabilizacijske inicijative iz Berlina, Gerald Knaus, koji ipak u očekivanom početku pregovora Crne Gore vidi šansu za cijelo balkansko društvo. Kada je riječ o Srbiji, on je uvjeren da zemlja zaslužuje kandidatski status ali i prenosi raspoloženje zvaničnog Berlina koji prije pocetka pregovora Srbije sa EU, želi da vidi jasniju politiku Beograda prema Kosovu.
“Snaga proširenja, koja donosi promjene, snaga reformi, zavisi od kredibiliteta procesa - vidjelli smo zadnjih godina da se taj kredibilitet topi. Makedonija je očigledan primjer iz više razloga - godinama je kandidat, blokirana od strane Grčke zbog imena, tako da je tu ostalo jako malo od kredibiliteta. A to nije dobro za sam proces. Jedini način da se vrati povjerenje u proširenje nije putem govora, konferencija, velikih samita, već pokazujući da će reforme biti nagradjene. Dakle, ako Crna Gora započne naredne godine pregovore o prijemu, biće to jasan znak da i ostale države mogu da slijede. I to je drugačija situacija, više ohrabrujuća nego što bi bilo ko do prije par mjeseci I mogao pomisliti", konstatuje Knaus.
"Mislim da Crna Gora nudi šansu - ako započnu pregovori o prijemu sa Podgoricom, ono što mi zagovaramo i ja sam razgovarajući sa ljudima zaduženim za proširenje u evropskim prijestolnicama, ako primjera radi, Crna Gora dodje do faze kada će Evropska komisija da im objasni šta i kako treba da čine, tada treba da pozovu i delegacije svih balkanskih kandidata i potencijalnih kandidata da budu tu i na neki način učestvuju.
Dakle, Crna Gora nudi šansu ne samo za jednu državu, već i za ostale jer ono što želimo spriječiti je da se ne otvori novi procjep u regionu izmedju par država koje idu naprijed i ostalih koji zaostaju. Ovo je veoma važno za Komisiju da razmisli kako da Bosanci, Albanci, Srbi, na neki način ipak započnu sa pripremama za pregovore", kaže Knaus.
"Stav naše organizacije je da Srbija zaslužuje status kandidata, za sve ono što se zbivalo tokom posljednjih par godina, posebno za tešku saradnju sa Haškim sudom. Medjutim, da budemo realni, mislim da Srbija neće otvoriti pregovore bez mnogo jasnije politike i pozicije prema Kosovu. Jednostavno, takvo je raspoloženje u Berlinu - ja tamo provodim vrijeme i razgovaram sa onima koji kreiraju politiku - ljudi, oni koji kreiraju politiku u Beogradu, još uvijek ne cijene stav Njemačke - njemački vojnik KFOR-a je ubijen, u situaciji gdje Njemačka misli da bi trebala biti mirna.
Uz ovo, u Berlinu postoji uvjerenje, opravdano ili ne, da neki u vladi u Beogradu misle da su zbivanja na sjeveru Kosova legitimna i da sa tim treba nastaviti, naravno, ne nasilno, ali da oni ne čine šta bi trebali da čine kako bi se smirile prilike. Njemačka zato kaže - takva drzava ne može otvoriti proces pregovora. Takvo je osjećanje u Berlinu i veoma je jako - dolazi iz kabineta kancelarke i ljudi koji rade sa gdjom Merkel, dolazi iz Ministarstva vanjskih poslova, Bundestaga.
Djelimično, moze biti i izgovor ako ste skeptik prema proširenju, ali to ide iznad toga - sada u Njemačkoj postoji utisak: Srbija ima izbor - niko neće tražiti da Srbija prizna Kosovo, ali mora da se prema njemu odnosi kao što se Zapadna Njemčka odnosila prema Istočnoj. Kao prema državi koju ne priznaješ, ali sa kojom moraš da imaš posla i to prihvataš. Ako Srbija ne čini tako, čini težim posao EU na Kosovu, radi u suprotnosti sa vanjskom politikom Unije i biće zato blokirana, to je osjećaj kakav imam u Berlinu i ne mogu suditi kakva će biti reakcija zvaničnog Beograda u za njih izbornoj godini”, zaključuje Knaus.