Napadi na istraživačke novinare u Evropi poprimili su razmjere krize, ocijenila je u intervjuu za Glas Amerike koordinatorka za Evropu i Centralnu Aziju u Komitetu za zaštitu novinara Nina Ognjanova. Komentarišući nedavni napad na crnogorsku novinarku Oliveru Lakić, Ognjanova je poručila da rješavanje tog slučaja mora biti prioritet za crnogorsku vladu.
Istraživački novinari u Crnoj Gori, ali i drugim evropskim zemljama rade u izuzetno neprijateljskoj atmosferi, upozorava nevladina organizacija Komitet za zaštitu novinara, sa sjedištem u Njujorku.
"I tu nije samo riječ o napadima za koje su odgovorni kriminalci ili neprijatelji slobodne štampe, već i o neuspjehu vlada da zaštite novinare, da saslušaju njihove probleme i da ozbiljno istraže prijetnje protiv njih, prije nego što se dogodi neminovna i konačna cenzura - ubistvo. Ovo je kriza, koja se pogoršava", kaže koordinatorka za Evropu i Centralnu Aziju u Komitetu za zaštitu novinara Nina Ognjanova.
Koordinatorka za Evropu i Centralnu Aziju u Komitetu za zaštitu novinara Nina Ognjanova
O činjenici da novinari nisu bezbjedni, niti zaštićeni, svjedoče ubistva novinara na Malti i u Slovačkoj, Dafne Karuane Galicije i Jana Kucijaka, kao i napad na novinarku “Vijesti” Oliveru Lakić u Crnoj Gori, ističe u intervjuu za Glas Amerike koordinatorka programa za Evropu i Centralnu Aziju, Nina Ognjanova.
"Crnogorske vlasti moraju da sprovedu agresivnu, nezavisnu i efikasnu istragu i da pronađu odgovorne za brutalni napad na Oliveru Lakić i prije toga za bombaški napad na Seada Sadikovića, još jednog istraživačkog novinara, koji je napadnut manje od mjesec dana prije Olivere Lakić. Ta dva krivična djela moraju se brzo riješiti, kao najveći prioritet", poručuje Ognjanova.
Najugroženiji su oni koji izvještavaju o organizovanom kriminalu i korupciji.
"Dafne Karuana Galicija je o tome izvještavala, to je bila njena životna misija. Jan Kucijak je takođe brutalno ubijen zbog toga. U Crnoj Gori to je naročito osjetljiva tema zato što su organizovani kriminal i korupcija, prema izvještavanju novinara, na neki način povezani sa onima koji imaju moć", objašnjava Ognjanova.
Krivac za trenutnu sumornu medijsku sliku na evropskom tlu je nekažnjivost. U velikom broju slučajeva napada ili ubistava novinara u Evropi, prema ocjeni Ognjanove, bilo je upozoravajućih nagovještaja – koji su međutim ignorisani.
"Bilo je prijetnji, kampanja blaćenja, pritisaka na novinare da otkriju svoje izvore, da ne objavljuju istraživačke izvještaje. Vlasti su ignorisale prijetnje koje su novinari prijavljivali, nije im data zaštita, kao u slučaju Jana Kucijaka i Karuane Galicije. Nisu riješeni prethodni napadi na njih, kao što nije riješen ni prethodni napad na Oliveru Lakić koji se takođe dogodio ispred njenog stana. Neprijatelji medija i novinara se osjećaju dovoljno smjelim da napadnu novinare i dobre su šanse da će proći nekažnjeno. I ta atmosfera nekažnjivosti je kulminirala do tačke do koje napadači smatraju da im je dozvoljeno da tuku, zastrašuju i ubijaju novinare", kaže Ognjanova.
Opasnoj atmosferi za novinare doprinosi i neprijateljska retorika koja dolazi sa najviših nivoa vlasti što je, smatra Ognjanova, slučaj na Balkanu, ali i u centralnoj i jugoistočnoj Evropi. Zbog postojeće situacije, Komitet za zaštitu novinara poručuje da bi rešavanje slučajeva napada trebalo bude prioritet ne samo za vlade, već i za Evropsku uniju.
"EU je veoma svjesna pritiska na njene institucije da sa domaćim vladama pronađu brzo i efikasno rešenje za ovu krizu. Sloboda medija mora biti prioritet agendi bilateralnih i multilateralnih sastanaka i sporazuma. I ako se ti zločini ne riješe, ne treba nastaviti uobičajenu komunikaciju", zaključuje Nina Ognjanova.
A dok se uslovi za rad novinara ne poboljšaju, najveći gubitnik će biti javnost koja će, naglašava Nina Ognjanova, ostati gluva i slijepa za važna i osjetljiva pitanja kao što su korupcija i kršenje ljudskih prava