U državi Luizijani, koja ima najveći broj zatvorenika po glavi stanovnika u svetu, vlasti se okreću privatnim zatvorima kako bi umanjili budžetske troškove.
Savezna država Luizijana, na jugu Sjedinjenih Država, ima najveći broj zatvorenika po glavi stanovnika u svijetu. S obzirom na to da se nešto više od jednog procenta populacije nalazi u zatvorskom sistemu, lokalne vlasti traže načine da smanje opterećenost zatvora i da spriječe da troškovi pritvaranja opterete budžet. Jedno od riješenja je da se zatvorenici, koji ne predstavljaju veliku opasnost po društvo, smjeste u jefitnije privatne zatvore.
Heri već četiri godine služi kaznu u zatvorima kojima upravljaju različite privatne kompanije. Trenutno se nalazi u zatvoru “Pajn Preri” u rularnoj Luizijani gdje, kako kaže, ima bolji tretman nego u prethodnim objektima.
“Bilo je teško izaći napolje. Hranili su nas u spavaonici sve vrijeme. Nismo imali kafiteriju, već su nam donosili hranu. I kada bi došlo vrijeme za prebrojavanje, probudili bi nas iz dubokog sna i natjerali da sjednemo”, priča Heri.
Upravnik Teri Hajns radio je u privatnim i državnim zatvorima. On smatra da privatni zatvori manje opterećuju američke poreske obveznike.
“Svakodnevni troškovi po zatvoreniku mogu da budu niži nego u državnim ili okružnim zatvorima. Što se tiče objekata koji imaju federalne ugovore, dokazali smo da to možemo da uradimo jeftinije nego federalni zatvori”, kaže Teri Hajns, upravnik zatvora "Pajn Preri".
Da bi snizile operativne troškove, privatne kompanije izdvajaju manje novca za svakog zatvorenika, nego što je to slučaj u državnim objektima, dok zaposleni imaju niže plate. Mark, takođe zatvorenik u objektu “Pajn Preri”, kaže da privatni zatvori međutim nude manji broj programa.
“Privatni objekti ne nude rad na farmama ili obuku za pojedine zanate. U državnom zatvoru možete da se obučite, radite na imanjima, u štalama. Možete da obavljate različite poslove, kojih ovdje nema mnogo”, priča Mark.
Kritičari takođe ukazuju da privatni zatvori rade za profit i da zbog toga iskrivljuju prioritete pravosudnog sistema.
“Počeli smo da utvrđujemo politiku krivičnog pravosuđa ne na osnovu onoga što smanjuje stopu kriminala ili štedi novac obveznicima, već na osnovu onoga što će pokretati ekonomske parametere pravosudnog sistema”, kaže Dajana Kaplan, direktorka organizacije “Projekat pravde za maloljetnike Luizijane”.
Broj zatvorenika u Luizijani se udvostručio u poslednje oko dvije decenije, od kada su počeli da rade prvi privatni zatvori u toj saveznoj državi.
Heri već četiri godine služi kaznu u zatvorima kojima upravljaju različite privatne kompanije. Trenutno se nalazi u zatvoru “Pajn Preri” u rularnoj Luizijani gdje, kako kaže, ima bolji tretman nego u prethodnim objektima.
“Bilo je teško izaći napolje. Hranili su nas u spavaonici sve vrijeme. Nismo imali kafiteriju, već su nam donosili hranu. I kada bi došlo vrijeme za prebrojavanje, probudili bi nas iz dubokog sna i natjerali da sjednemo”, priča Heri.
Upravnik Teri Hajns radio je u privatnim i državnim zatvorima. On smatra da privatni zatvori manje opterećuju američke poreske obveznike.
“Svakodnevni troškovi po zatvoreniku mogu da budu niži nego u državnim ili okružnim zatvorima. Što se tiče objekata koji imaju federalne ugovore, dokazali smo da to možemo da uradimo jeftinije nego federalni zatvori”, kaže Teri Hajns, upravnik zatvora "Pajn Preri".
Da bi snizile operativne troškove, privatne kompanije izdvajaju manje novca za svakog zatvorenika, nego što je to slučaj u državnim objektima, dok zaposleni imaju niže plate. Mark, takođe zatvorenik u objektu “Pajn Preri”, kaže da privatni zatvori međutim nude manji broj programa.
“Privatni objekti ne nude rad na farmama ili obuku za pojedine zanate. U državnom zatvoru možete da se obučite, radite na imanjima, u štalama. Možete da obavljate različite poslove, kojih ovdje nema mnogo”, priča Mark.
Kritičari takođe ukazuju da privatni zatvori rade za profit i da zbog toga iskrivljuju prioritete pravosudnog sistema.
“Počeli smo da utvrđujemo politiku krivičnog pravosuđa ne na osnovu onoga što smanjuje stopu kriminala ili štedi novac obveznicima, već na osnovu onoga što će pokretati ekonomske parametere pravosudnog sistema”, kaže Dajana Kaplan, direktorka organizacije “Projekat pravde za maloljetnike Luizijane”.
Broj zatvorenika u Luizijani se udvostručio u poslednje oko dvije decenije, od kada su počeli da rade prvi privatni zatvori u toj saveznoj državi.