Crnogorski premijer Duško Marković je u intervjuu za Glas Amerike, uoči učešća na samitu NATO-a u četvrtak u Briselu ocijenio da je riječ o istorijskom događaju i da crnogorsko članstvo ima višestruke benefite za crnogorske građane i cjelokupni region zapadnog Balkana.
Marković: "Konačno je došao taj trenutak da Crna Gora valorizuje svoje napore na ostvarenju ključnog cilja svoje politike - a to je članstvo u NATO. Sjutra ću formalno prisustvovati samitu NATO-a kao predstavnik buduće članice. Formalno i suštinsko članstvo Crne Gore će se desiti petog juna predajom instrumenata potvrđivanja Sjevernoatlantskog ugovora u Vašingtonu od strane našeg ministra vanjskih poslova i ambasadora. Zaista veliki trenutak, istorijski dan. To je prilika za Crnu Goru i njenu sveukupnu perspektivu da u društvu najrazvijenijih zemalja svijeta sa najjačim ekonijama i najrazvijenijim demokratijama gradi svoju budućnost, oslobađa svoje resurse i doprinosi kvalitetu života svakog pojedinca u Crnoj Gori".
Glas Amerike: Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je na današnjoj konferenciji za novinare da je crnogorsko članstvo korak naprijed za Crnu Goru, stabilnost Balkana i cjelokupnu Evropu. Kakvi su kratkoročni i dugoročni benefiti članstva u NATO za crnogorske građane?
Marković: "Više je benefita i oni se ne mogu sagledavati jednostrano. Ali ključni benefit je garancija sigurnosti i stabilnosti. Bez tog faktora nema napretka. Drugi benefit je što će taj što će Crna Gora bezbjedna i sigurna, oslobođena pritisaka da razvija svoju demokratiju i politički sistem imati priliku da valorizuje svoj ekonomski potencijal i ekonomski rast, da ubrzano razvija svoju ekonomiju i na taj način stvori pretpostavke za više zapošljavanja, da mladi ljudi vide svoju perspektivu u Crnoj Gori, a ne van nje. Treće, članstvo u Alijansi nam pruža mogućnost da učestvujemo u debatama na globalnom nivou o tome šta su izazovi i perspektive savremenog i demokratskog svijeta, ali naravno prije svega ono što su prioriteti i obaveze u regionu zapadnog Balkana. Znate da je zapadni Balkan i danas pod određenim političkim, bezbjednosnim izazovima, kao i ekonomskim. U ekonomskom smislu, vjekovima zaostajemo za razvijenim zemljama. Ovo je prilika da i na zapadnom Balkanu razvijemo mehanizme bezbjednosti i stabilnosti i istovremeno radimo na regionalnom ekonomskom povezivanju, oslobađanju barijera i na taj način doprinosimo razvoju regiona kako bi on u najskorijem roku mogao da bude dio Evropske unije odnosno porodice evropskih naroda. Crna Gora ima ambiciju da zajedno sa susjedima radi na ispunjennju tog cilja, ali naravno prije svega vodeći računa o svojim interesima. Naš cilj je da narednih četiri do pet godina okončamo pregovore o članstvu sa Evropskom unijom i nakon toga započnemo proces formalizacije našeg članstva i u uniji".
Glas Amerike: Sjutrašnjem samitu prvi put će prisustvovati i američki predsjednik Donald Tramp. Da li će biti prilike za razgovor sa američkim liderom?
Marković: "Sjutrašnji samit je karakterističan po tome što kratko traje, ali sa veoma interesantnim i ključnim temama koje se prije svega tiču suprostavljanju onim izazovima koji su danas najveća prijetnja miru i stabilnosti. To su prije svega terorizam i borba protiv Islamske države, ali naravno i druga pitanja koja se tiču budućnosti Alijanse. Vjerujem da će možda biti prilike da se susretnem i rukujem sa američkim predsjednikom, ali i drugim liderima zemalja članica NATO-a. Samitu prisustvuje i novoizabrani predsjednik Francuske Emanuel Makron tako da Crna Gora ulazi u društvo velikih i razvijenih i naravno tu nema više nikakvih ograničenja, nikakvog suzdržavanja. Mi postajemo partneri i crnogorski predstavnici i ja kao predsjednik vlade, iskoristićemo priliku da se zahvalimo svim onim državama i liderima koji su nam pomogli da ostvarimo ovaj put. SAD su najzaslužnije i ako budem imao priliku zahvaliću se predsjedniku Trampu na podršci".
Glas Amerike: Da li će se Crna Gora obavezati da izdvaja dva odsto BDP-a za odbranu?
Marković: "Naravno. Mi smo se već obavezali na to i radimo na ostvarenju tog cilja. Crna Gora u ovom trenutku izdvaja 1,66 odsto svog BDP-a za odbranu. Rekli smo da ćemo, poštujući prepororuke iz Velsa, ići kao onom nivou od dva odsto do 2024. godine. Naravno ne samo u nominalnom iznosu već i poštujući onaj drugi princip da 20 odsto tih sredstava izdvajamo za modernizaciju vojske i sistema odbrane u cjelini. Jasno ću sjutra na samitu, prilikom svog nastupa saopštiti čvrsto opredeljenje Crne Gore da će taj cilj ostvariti u dogovorenom roku".