Desetine hiljade ljudi okupile su se u Vašingtonu povodom obeležavanja pola veka istorijskog govora Martina Lutera Kinga mlađeg „Ja imam san“.
Afro-amerikanci su se 1963. godine borili protiv rasne diskriminacije u pojedinim djelovima Sjedinjenih Drava, zbog koje je im je između ostalog bilo ograničeno pravo glasa, kao i pristup dobrim poslovima, dok su mnogi živjeli u velikom siromaštvu.
King je govor održao pred 250 hiljada ljudi, učesnika "Marša na Vašington" što je ukazivalo na sve veću političku podršku nenasilnom pokretu koij je na kraju doveo do usvajanja novih zakona o zaštiti građanskih prava crnaca.
Pedest godina kasnije, sekretar za pravosuđe Erik Holder rekao je na današnjem maršu da su mu pioniri borbe za građanska prava omogućili da bude prvi afro-amerikanac na čelu sekretarijata za pravosuđe. Takođe je dodao da preostaje još dosta posla na zaštiti biračkog prava za crnce, te obezbjeđivanju punih građanskih prava za druge grupe, među kojima su hispanci i homoseksualci.
Borac za građanska prava, Džesi Džekson, poručio je: "Slobodni smo, ali nismo jednaki" i pozvao okupljenje da nastave da sanjaju, vjeruju i nadaju se. Lider borbe za građanska prava Džulijan Bond naglasio je da ekonomski podaci i dalje pokazuju da crnci zaostaju za bijelcima. Bond je odbacio i nedavnu odluku Vrhovnog suda koja je, kako je rekao, "ugrozila biračka prava za koje smo se borili i umirali".
Tačna godišnjica govora, u srijedu, 28. avgusta, biće obilježena još jednim maršom i govorima aktuelnog predsjednika Baraka Obame i bivših predsjednika Džimija Kartera i Bila Klintona.
King je govor održao pred 250 hiljada ljudi, učesnika "Marša na Vašington" što je ukazivalo na sve veću političku podršku nenasilnom pokretu koij je na kraju doveo do usvajanja novih zakona o zaštiti građanskih prava crnaca.
Pedest godina kasnije, sekretar za pravosuđe Erik Holder rekao je na današnjem maršu da su mu pioniri borbe za građanska prava omogućili da bude prvi afro-amerikanac na čelu sekretarijata za pravosuđe. Takođe je dodao da preostaje još dosta posla na zaštiti biračkog prava za crnce, te obezbjeđivanju punih građanskih prava za druge grupe, među kojima su hispanci i homoseksualci.
Borac za građanska prava, Džesi Džekson, poručio je: "Slobodni smo, ali nismo jednaki" i pozvao okupljenje da nastave da sanjaju, vjeruju i nadaju se. Lider borbe za građanska prava Džulijan Bond naglasio je da ekonomski podaci i dalje pokazuju da crnci zaostaju za bijelcima. Bond je odbacio i nedavnu odluku Vrhovnog suda koja je, kako je rekao, "ugrozila biračka prava za koje smo se borili i umirali".
Tačna godišnjica govora, u srijedu, 28. avgusta, biće obilježena još jednim maršom i govorima aktuelnog predsjednika Baraka Obame i bivših predsjednika Džimija Kartera i Bila Klintona.