Meta zabranila ruske državne medije zbog "stranog miješanja"

  • Asošijeted pres

ARHIVA - Logo kompanije Meta ispred sjedišta u Kaliforniji (Foto: AP/Jeff Chiu)

Kompanija Meta saopštila je da je zabranila ruske državne medije na svojim platformama zbog toga što, kako je navela, koriste obmanjujuće taktike da pojačavaju propagandu Moskve. Kremlj je u utorak oštro osudio tu odluku.

Meta, vlasnik Fejsbuka, WhatsApp-a i Instagrama, saopštila je u ponedeljak veče da će zabrana biti primijenjena narednih nekoliko dana. Riječ je o jačanju napora da se suzbiju ruske tajne operacije širenja uticaja.

"Nakon pomnog razmatranja, proširili smo naše aktuelne mjere na ruske državne medije: Rossiya Segodnya, RT i drugi povezani entiteti su sada zabranjeni na našim aplikacijama na globalnom nivou zbog stranog miješanja", navodi se u saopštenju Mete.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov kritikovao je odluku američke kompanije, navodeći da "takvi selektivni potezi protiv ruskih medija nisu prihvatljivi" i da Meta "ovim potezima diskredituje sebe".

Ne propustite: "RT je deo ratne mašinerije" - nove sankcije SAD ruskim državnim medijima

"Imamo veoma negativan stav prema ovome. I to naravno komplikuje izglede za normalizaciju naših odnosa sa Metom", rekao je Peskov u redovnom obraćanju novinarima.

RT je bivši "Raša tudej". Rossiya Segodnya (Rusija danas) je državna medijska grupa u čijem sastavu su novinska agencija RIA Novosti i Sputnjik.

"Simpatično je kako postoji takmičenje na Zapadu - ko može da udari RT najače, da bi izgledao bolje", saopšteno je iz tog medija.

Rossiya Segodnya nije odgovorila na zahtjev agencije Asošijeted pres za komentar.

Američka vlada je prije nekoliko dana uvela sankcije RT-u, optužujući taj medij da je ključni dio ruske ratne mašinerije i napora Kremlja da podrije demokratske suparnike.

Američki zvaničnici su prošle nedelje ustvrdili da RT radi ruku pod ruku sa ruskom vojskom i vodi kampanje prikupljanja sredstava za kupovinu snajperskih pušaka, pancira i druge opreme za vojnike koji se bore u Ukrajini. Naveli su i da se vebsajtovi RT-a predstavljaju kao legitimni izvori vijesti, ali da se koriste za širenje dezinformacija i propagande u Evropi, Africi, Južnoj Americi i drugdje.

Bajdenova administracija je prethodno zaplenila vebsajtove koje kontroliše Kremlj i podigla optužnicu protiv dva zaposlena u RT zbog toga što su tajno finansirali jednu kompaniju iz Tenesija da na engleskom jeziku objavljuje video snimke u kojima se širi ruska propaganda.

Moskva i RT odbacuju optužbe Vašingtona. Meta je već ranije preduzela korake da ograniči domet ruskih vlasti na internetu. Od 2020. označava objave i sadržaj koji potiču od državnih medija. Takođe, 2022. je spriječila državne medije da objavljuju oglase i plasiraju sadržaj na stranicama korisnika, dok je zajedno sa drugim mrežama kao što su Jutjub i TikTok blokirala kanale RT-a za evropske korisnike. Iste godine, Meta je uklonila i rusku mrežu preko koje su se širile dezinformacije i narativ Kremlja o invaziji na Ukrajinu.

Ruske vlasti su izvratile i Metu označile kao ekstremističku grupu u martu 2022. godine, ubrzo nakon invazije na Ukrajinu. Takođe su blokirale Fejsbuk i Instagram. Obje platforme - uz Eks (bivši Tviter) koji je takođe blokiran - bile su popularne među Rusima prije invazije i obračuna Kremlja sa nezavisnim medijima i drugim oblicima slobodnog govora. Društvene mreže sada su samo dostupne kroz virtuelne privatne mreže.