Hrvatska sa granice dnevno vraća 30 migranata u Srbiju, što je bio slučaj i sa avganistanskom devojčicom Madinom Hosing (6), koja je izgubila život na šinama u novembru. Ovakvi postupci su nelegalni i protivni sporazumima o readmisiji i međunarodnim propisima, kaže direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila (CZA), Radoš Ðurović.
Njegov je zaključak da ugovori o readmisiji koje je Srbija potpisala sa Mađarskom i Hrvatskom ne funkconišu, a da primer male Madine najjasnije i dramatično ukazuje na tu praksu, te najavio da će taj centar pokrenuti pitanje odgovornosti u tom slučaju.
"Nelegalne deportacije iz Mađarske i Hrvatske dovode do rizika da Srbija postane tampon zona. Iz Hrvatske se to radi na potezu od Šida prema Somboru, uglavnom noću, a deportacije iz Mađarske vrše se u blizini Kelebije i Horgoša, otvaranjem vrata na ogradi i uz guranje nazad," navodi Ðurović.
On je podsetio da je njena porodica, majka sa šestoro dece ušla je u Hrvatsku, gde je policija uhvatila. Ona je kaže pokušavala da izrazi nameru za azil, ali je brutalno odbijena. Vratili su ih u Srbiju usmeravajući ih lampama kuda da idu, a kada su došli do pruge naišao je voz i devojčica je smrtno stradala.
Konferencija o ilegalnim deportacijama migranata iz Hrvatske i Mađarske, rizičnim po živote migranata, povod smrt avganistanske devojčice na granici Hrvatske i Srbije. (Foto: Medijacentar Beograd)
Ðurović dalje objašnjava da ni to ije bilo dovoljno - majci nije bilo dozvoljeno da ostane uz smrtno stradalu devojčicu, već je ostalom decom vraćena u Srbiji i danima ništa nije znala šta se desilo sa telom deteta.
Potom je, kaže, majka saznala da je telo devojčice "na misteriozan način" dopremljeno u Srbiju, bez ikakve dokumentacije i protivno volji porodoice, sahranjena u Principovcu.
"Sve to ukazuje kakav je odnos prema tim ljudima. Kakvo je to ponašanje i poražavajući odnos prema toj porodici i detetu," rekao je Ðurović.
Stanje na granicam sa Mađarskom i Hrvatskom je teško i mučno, s obzirom da izveštaji govore da policija obe zemlje jako loše postupa sa migrantima, rekla je predstavnica Centra za istraživanje javnih politika Maja Kovač.
"Migranti na granici sa Hrvatskom i Mađarskom su često prebijani pendrecima, oduzimaju im telefone, a skidaju samo po jednu patiku. Neretko se desi da više pripadnika policije izdvoji po jednu osobu na prebijanje. Kažu da se osećaju "kao psi", kaže Kovač.
CZA prati sve u vezi sa ilegalnim vraćanjem migranata, a dosadašnje statistike pokazuju da je, na primer, u ovoj godini iz Mađarske do sada vraćeno više od 1.000 ljudi. dok je iz Hrvatske vraćeno u Srbiju više od 500 ljud.
Ðurović je napomenuo da je reč o statistici CZA i ti brojevi predstavljaju deo svih onih koji su vraćeni sa granica.
Arhiva - Migranti uz privremenu zaštitnu ogradu na granici Mađarske i Srbije, u Mađarskoj, 22. februara 2017.
Odnosno, objasnio je, legalno je prema tim ugovorima iz Hrvatske vraćeno od početka godine do kraja oktobra samo 72 ljudi, a iz Mađarske u istom periodu samo 16 migranata.
Ðurović je ocenio da je ilegalno vraćanje migranata zapravo ne samo kršenje međunarodnih propisa i sporazuma o readmisiji, već i kršenje uopšte propisa EU i šengenskih pravila.