Crnoj Gori nije potrebno sklapanje aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom, ocijenjeno je na sastanku u Vašingtonu predstavnika te institucije i crnogorske delegacije, koju je predvodio ministar finansija Milorad Katnić. Ministar Katnić je u razgovoru za Glas Amerike prvo prokomentarisao da li ta ocjena znači da je finansijska situacija u Crnoj Gori bolja nego što se ranije smatralo.
Katnić: “Sporazum je uvijek opcija, ali smo dogovorili da ove godine Crna Gora neće tražiti sporazum sa Međunarodnim monetarnim fondom. Prvo zato što smo prebrodili najteže mjesece, najteži period u ovoj godini, prvi kvartal koji je po pravilu obilježen manjim budžetskim prihodima i koji je ove godine bio specifičan i zbog manjih prihoda usljed loših vremenskih uslova, ali i zbog dodatnih troškova koji su prouzrokovani aktiviranjem dijela garancija za Kombinat aluminijuma. Sve ove negativne okolnosti su uticale da imamo pogoršanu budžetsku situaciju, ali smo obezbijedili finansiranje, izmirivanje svih obaveza i za prvi kvartal i za nastavak godine. To znači da imamo sredstva, da smo pokazali da se uspješno nosimo i sa teškim izazovima i problemima sa kojima se suočavamo i da možemo da obezbijedimo i stabilnost i likvidnost budžeta. Svejtska banka je dala podršku budžetu Crne Gore na početku godine i opredijelila dodatna sredstva za budžet i to je najveća podrška koju dobijamo od međunarodnih finansijskih institucija. Pokušavamo da uradimo ono što je sa naše strane neophodno kako bi smo opravdali tu njihovu podršku i povećali naš kredibilitet da bi smo u budućnosti bili dobar partner Svjetskoj banci. MMF je i za Crnu Goru i za sve države poslednja luka, poslednje utočište, ukoliko se situacija na međunarodnom tržištu ili domaća ekonomija toliko pogoršaju da ne postoji dodatni ili drugi izvor finansiranja. To je uvijek opcija, ali zbog mjera koje su oni predložili, ali i prije svega zato što smo obezbijedili stabilnost i isplatu svih obaveza, nismo ušli u traženje aranžmana od MMF-a.”
Glas Amerike: Uzimajući u obzir tešku finansijsku situaciju u eurozoni i ostatku Evrope, da li Crnoj Gori ipak prijeti nova recesija?
Katnić: “Mnoge velike, bogate evropske države su u ekonomskim problemima i na pragu su nove recesije. Za eurozonu je predviđeno da će smanjenje ekonomske aktivnosti bili 0,5 odnosno 0,3 odsto prema Evropskoj komisiji. Dakle, ukupno eurozona je u recesiji ove godine i to negativno utiče na sve države, posebno na male otvorene ekonomije kakva je Crna Gora. Zato smo i korigovali procjenu rasta koja više nije dva odsto, kako smo prethodno definisali budžetom i Zakonom o budžetu, već predviđamo rast od 0,5 odsto. To znači da ćemo još uvijek biti u zoni rasta. Nismo srećni što smanjujemo tu procjenu, ali to je neophodno, kako bi smo bili konzervativni i kako bi smo bili na sigurnoj strani. Ukoliko budemo imali više investicija i ukoliko budemo obezbijedili više sredstava za našu ekonomiju, to bi značilo moguće i veću stopu rasta, a to bi onda bilo pozitivno iznenađenje. Dakle, trudimo da se budemo konzervativni u svojim procjenama, da ne postavimo podatke koji će nas negativno iznenaditi, već da postavimo podatke koji su realni, dostižni i na bazi toga da gradimo kredibilitet u međunarodnoj zajednici.”
Glas Amerike: Planiraju se i nepopularne mjere štednje, kako bi se prevazišla trenutna situacija. O kojim mjerama je riječ?
Katnić: “Mnoge države sprovode mjere štednje, teške mjere koje ukljujučuju i smanjenje zarada i penzija i zadiranje u neka socijalna prava. Mi smo se odlučili u Crnoj Gori da probamo da prepoznamo sve one kategorije koje znače diskrecionu potrošnju odnosno potrošnju koja se može korigovati bez zadiranja u osnovna prava, prava koja se tiču plata za najveći broj službenika u državnoj upravi i koja se tiču penzija i socijalnih davanja. Dakle, prepoznali smo mjere koje znače smanjivanje rashoda za službena putovanja kroz smanjenje dnevnica, smanjenje rashoda za službene automobile kroz njihovu prodaju, otuđenje ili ustupanje. Prepoznali smo smanjenje rashoda za materijalne usluge, za razne druge usluge. Prepoznali smo i smanjenje rashoda za određeni fond plata, koji je ne kažem iznad prosjeka, ali koji je da kažem za funkcionere. Dakle, neka odricanja koja će prvo pogoditi one u državnoj upravi, koji su nosioci određenih funkcija, i na taj način pokazujemo sa strane države odgovarajući odnos i odgovornost za ovo teško vrijeme koje svi dijelimo.”
Glas Amerike: Planiran je i rebalans budžeta. Kada će to biti realizovano?
Katnić: “Ove nedelje vlada treba da razmatra rebalans budžeta, koji je Ministarstvo finansija pripremilo i predložilo. Taj rebalans bi trebalo da donese smanjenje državne potrošnje za oko 15 miliona eura. Rebalans uključuje i neke dodatne mjere na strani prihoda, koje bi značile povećanje prihoda i cilj je da smanjimo deficit I da smanjimo pritisak na javni dug. Mnoge države u Evropi sada su pred iskušenjem i u velikim problemima upravo zbog visokog javnog duga. Mi moramo sve da učinimo da trend rasta javnog duga zaustavimo zato što to znači dodatni rizik i za javne finansije i za našu ekonomiju i to znači skuplje finansiranje. I zato je jedan od osnovnih ciljeva javnih finansija i ciljeva u narednom periodu da zaustavimo trend rasta javnog duga, da ga smanjimo, da plaćamo manje kamate i da manje opteretimo budućnost.”
Glas Amerike: Pomenuli ste ranije da je aktiviranje dijela garancija za Kombinat aluminijuma predstavljalo dodatno opterećenje za budžet. Da li postoji opasnost od aktiviranja ostalih garancija za Kombinat?
Katnić: “Postoji opasnost. Na žalost, to ne zavisi samo od vlade i ne možemo upravljati u potpunosti tim procesom. To zavisi u velikoj mjeri i od postupanja Kombinata aluminijuma, ali u najvećoj mjeri od postupanja finansijskih institucija koje su dale sredstva i koje mogu u svakom trenutku da aktiviraju garancije. Na drugoj strani, mi smo se pripremili za negativne scenarije i obezbijedili sredstva ukoliko dođemo u takvu situaciju, tako da ne bude ugrožena bilo koja budžetska obaveza.”