Razvoj infrastrukture, energetike, turizma i proizvodnje hrane najznačajnije oblasti u kojima se u narednom periodu može očekivati priliv stranih investicija, rekao je crnogorski premijer Milo Đukanović na sastanku Savjeta stranih investitora.
Đukanović je poručio da će projekat autoputa Bar - Boljare biti nastavljen i završen, kao i da je planirano sređivanje saobraćajnice duž crnogorske obale. Hoće li to biti crnogorska dionica Jadransko-jonskog autoputa ili brza saobraćajnica, odlučićemo u konsultacijama sa domaćim i stranim ekspertima, rekao je Đukanović.
On je najavio i aktivnosti na unaprijeđenju aerodromske infrastrukture i razvoju željezničkog i lučkog saobraćaja, kako bi se upotpunili svi aspekti crnogorske turističke ponude, a Crna Gora postala jedna od novih elitnih destinacija.
Đukanović je najavio još neke planove u oblasti turizma, dok je kao prioritete u sektoru energetike naveo gradnju drugog bloka Termoelektrane u Pljevljima i podmorskog kabla.
“Crna Gora će morati ozbiljnije da se okrene korišćenju poljoprivrednih potencijala, jer je nedopustivo da njena turistička ponuda bude neopravdano zavisna od proizvodnje hrane iz regiona, odakle se godišnje uveze oko 400 miliona EUR hrane”, ističe premijer.
Đukanović smatra da su strane investicije važan faktor ekonomskog i ukupnog razvoja Crne Gore, koja je među evropskim zemljama u tranziciji već nekoliko godina lider u pogledu njihovog privlačenja.
“U posljednjih deset godina prosječno godišnje učešće stranih investicija u bruto domaćem proizvodi je 18,5 odsto ili 5,1 milijardu EUR u apsolutnom iznosu, što je respektabilno i potvrđuje važnost kontinuiranog dijaloga sa stranim investitorima”, kazao je Đukanović.
On je dodao da je priliv stranih direktnih investicija u previh deset mjeseci ove godine povećan 12,4 odsto u odnosu na isti period prošle, kao i da su rekordni mjeseci bili septembar i oktobar.
Đukanović smatra da Crna Gora nije iskoristila ni značajniji dio potencijala za ulaganja stranog kapitala u njene resurse, ali da kontinuirano radi na unaprijeđenju poslovnog ambijenta.
“Daleko sam od pomisli da smo obavili posao. Taj posao se nikad ne završava”, rekao je Đukanović.
On je saopštio da Crna Gora nije u recesiji i da će ove godine ostvariti rast iznad dva odsto.
“Solidno je obavljen posao konsolidacija javnih finansija i solidno smo radili na pripremi realizacije ključnih razvojnh projekata u infrastrukturi, energetici i turizmu. Sve to, međutim, nije nešto što nas može zadovoljiti”, poručio je Đukanović.
On smatra da bi Crna Gora, ukoliko želi da uhvati dobar ritam u dostizanju evropskog nivoa razvijenosti, morala da dostigne stope rasta od pet odsto godišnje.
Predsjednik Savjeta stranih investitora, Rediger Šulc, saopštio je da je tokom ove godine dosta urađeno na poboljšanju poslovnog ambijenta u Crnoj Gori, ali da pred Vladom i dalje stoje brojni izazovi i problemi koje je u narednom periodu potrebno savladati i otkloniti.
Šulc je kazao da u Crnoj Gori i dalje postoji problem neefikasnost i sporost administracije u sprovođenju zakonskih propisa, sporih sudskih procedura prilikom rješavanja privrednih sporova, nedovoljne razvijenost infrastrukture, neadekvatne primjene propisa u pojedinim opštinama i destimulativnog uticaja radnog zakonodavstva na razvoj tržišta.
Uskoro realizacija projekta "Qatari Diara"
"Qatari Diar" će u narednih nekoliko sedmica početi da gradi ekskluzivni turistički resort u naselju Pržno u Tivtu, koja će značajno unaprijediti turističku ponudu Crne Gore, najavio je danas premijer Milo Đukanović.
"Optimista sam kada je u pitanju innvesticija Qatari Diara. Na sastanku sa predsjednikom Upravnog odbora Qatari Diara pričali smo o roku od četiri do šest sedmica, koliko je potrebano da obje strane urade da bi krenula fizička realizacija projekta. Od tada su prošle dvije sedmice i danas možemo govoriti o izvjesnosti realizacije projekta”, rekao je Đukanović na sastanku Savjeta stranih investitora.
On je dodao da je u međuvremenu riješen uzrok konfuzije, zbog kojeg je projekat bio obustavljen, a koji je postojao između ranijeg društvenog preduzeća i države. Đukanović je objasnio da kroz privatizaciju ranijeg društvenog preduzeća nijesu bili riješeni svi aspekti imovinskih odnosa sa državom.