Nagorno Karabah: Azerbejdžan i Jeremenija ne reaguju na pozive za primirje

Your browser doesn’t support HTML5

Život u zoni sukoba Azerbejdžana i Jermenije

Borbe u području Nagorno Karabaha ne stišavaju se uprkos brojnim pozivima međunarodne zajednice na prekid vatre u zoni sukoba Jermenije i Azerbejdžana.

Jermenski vojni zvaničnici saopštili su da su snage koje podržavaju odbile udar azerbejdžanske vojske na najjužnijem delu takozvane linije kontakta dbve strane. Područje koje se graniči sa Iranom bilo je epicentar neprijateljstava poslednjih dana, javlja Radio Slobodna Evropa.

Šušan Stepanijan, predstavnica za medije jermenskog ministarstva odbrane izjavila je da su u sukobima poginule azerbejdžanskih vojnika i uništene desetine tenkova i drugih oklopnih vozila. Azerbejdžansko Ministarstvo odbrane je istog dana saopštilo da je uništeno više od 250 jermenskih tenkova od početka neprijateljstava u nedelju 27. septembra.

Ne propustite: CPJ: Jermenija i Azerbejdžan da prekinu vojne akcije koje ugrožavaju živote novinara

Nijedna od tih tvrdnji nije mogao potvrditi nijedan nezavisni izvor.

Od početka sukoba dve strane prijavile su ukupno 250 žrtava – među kojima su i desetine civila.

Međutim, veruje se da je stvrarni broj stradalih mnogo veći, imajući u vidu tvrdnje obe strane da su pretrpele značajne gubitke. Dve strane međusobno se optužuju za stradanje civila.

Žosep Borelj, visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost, upozorio je u obraćanju Evropskom parlamentu na opasnost od širog regionalnog sukoba.

Jedino rešenje je povratak za pregovarački sto. Međutim, u ovom pregovaračkom procesu trideset godina nije bilo napretka. Rat nije alternativa”, upozorio je Borelj.

Ne propustite: Generalni sekretar UN od lidera Azerbejdžana i Jermenije traži prekid vatre i nastavak pregovora

Od obnavljanja sukoba međunarodna zajednica, predvođena Sjedinjenim Državama, Francuskom, Rusijom i drugim državama, traži od učesnica u sukobu hitan prekid vatre.

Azerbejdžan i Jermenija u sukobu su zbog planinskog područja Nagorno Karabaha još od devedesetih godina prošlog veka i raspada Sovjetskog Saveza. Dve države ratovale su do 1994. u sukobima u kojima je poginulo oko 30.000 poginulih.

Nagorno Karabah je međunarodno priznat kao azerbejdžanska teritorija, ali ga kontrolišu jermenske snage usko povezane sa Jerevanom. Pod njihovom kotrolom je i sedam regiona susednih Nagorno Karabahu.

Rusija, Francuska i Sjedinjene Države kopredsedavaju takozvanom Minsk grupom Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS), koja je predvodila mirovne pregovore od ranih devedesetih godina prošlog veka – koji do sada nisu urodili plodom.