Poučeni lekcijama i nedavnim iskustvima na istočnoj granici NATO, lideri Alijanse su – na samitu koji je danas počeo u Varšavi odlučili da se umjesto politike garantovanja bezbjednosti ubuduće više fokusiraju na sistem odvraćanja. U tom smislu biće pojačano vojno prisustvo u Poljskoj i baltičkim državama, ojačana saradnja sa Evropskom unijom, udahnuta nova energija politici proširenja i unaprijeđena aktivnost protiv sajberkriminala. Dogovoreno je i da članice ubuduće troše bar dva odsto nacionalnog prihoda na odbranu.
"Odluke koje smo donijeli danas doprinose bezbjednosti naših država u svijetu koji je sve opasniji". To je na konferenciji za novinare, sumirajući prvi dan Samita kazao generalni sekretar NATO, Jens Stoltenberg.
Predsjednik SAD Barak Obama
Predsjednik Obama rekao je na konferenciji za medije po dolasku u Varšavu da će SAD rasporediti oko hiljadu svojih vojnika na istočnoj granici NATO prema Rusiji. Komanda tog američkog bataljona koji će biti raspoređen početkom naredne godine biće u Poljskoj.
“Danas najavljujem nove korake na jačanju NATO odbrane i potencijala odvraćanja. Dok se Alijansa priprema da ojača prisustvo u centralnoj i istočnoj Evropi, želim da objavim da će SAD predvoditi pojačanja ovdje u Poljskoj”, kazao je Obama.
Generalni sekretar NATO dodao je potom da će Kanada, Njemačka i Velika Britanija predvoditi preostala tri bataljona koje će biti razmješteni u Letoniji, Litvaniji i Estoniji.
Stoltenberg je rekao i da Alijanse ne želi novi hladni rat sa Rusijom.
Iz Moskve su odgovorili da i "Rusija ne traži neprijatelje ali da vidi šta se dešava".
Portparol Kremlja Dmitri Peskov rekao je kako Rusija ostaje otvoren za dijalog sa NATO-om, posebno u vezi borbe protiv terorizma koju je nazvao stvarnom prijetnjom.
Crnogorska, 29. zastava na Samitu
Predsjednik Obama i premijer Crne Gore Milo Đukanović tokom ceremonije na početku sastanka Lidera Sjevernoatlanskog saveza
Lideri NATO večerali su u petak u istoj prostoriji Predsjedničke palate u kojoj je Sovjetski Savez 1955. godine formirao sada ugašeni Varšavski pakt.
Među liderima članica Alijanse bio je i premijer Crne Gore Milo Đukanović. On je prethodno, nakon što se u sali na nacionalnom stadionu u Varšavi zavijorila i crnogorska zastava, za stolom na kome se donose odluke o budućnosti Alijanse predstavljao pozvanu državu koja očekuje ratifikaciju punog članstva, moguće i do kraja tekuće godine.
"Otvorenost Alijanse za prijem novih članova koji dijele njene vrijednosti pokazala se kao moćan mehanizam za podsticanje demokratskih reformi i za jačanje stabilnosti, a time i za jačanje Alijanse i globalnog mira. Najbolja potvrda za to je da se samit NATO održava u Varšavi. Poljska i države Centralne i Istočne evrope primjer su uspješnosti tog procesa. Bivše članice Varšavskog pakta koje su bile opterećene naslijeđem komunističke prošlosti, kao i države sa Zapadnog Balkana, kroz proces integracije u EU i NATO transformisale su se i transformišu u stabilne demokratije i prosperitetne ekonomije", rekao je govoreći na ekspretskom forumu crnorski premijer Đukanović.
Kraj zastoja u proširenju, istorijski dan za Crnu Goru
Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg kazao je ranije u petak kako pristupanje Crne Gore Savezu pokazuje kako su vrata NATO otvorena i za nove članice.
“Na samitu je prisutna i Crna Gora, koja je u procesu ratifikacije priduživanja Alijansi i prisustvuje svim sastancima. Ovaj samit dokazuje da vrata NATO ostaju otvorena”, kazao je Stoltenberg u obraćanjui ekspertskom forumu ističući kako će o širenju Alijanse isključivo odlučivati NATO i zemlje koje imaju ambiciju da se pridruže.
Šta NATO dobija pristupanjem Crne Gore, kakve koristi od članstva ima Crna Gora, te zbog čega se Rusija protivi proširenju pitali smo eksperte s obje strane Atlantika.
Jeffrey Radtke, CSIS
“Crna Gora je sada dio saveza i dobija bezbjednosne garancije koje proističu iz članstva. Takođe, Crna Gora se sada ima svoj glas o translatlanskim I bezbjednosnim pitanjima, što istovremenodonisi i jači glas na globalnom planu. To je izuzetno važno, kaže Džef Radke, bivši funkcioner Stejt Dipartmenta, sada na funkciji zamjenika direktora za evropska pitanja u Vašingtonskom Centru za međunarodne i strateške studije ističući kako ulaskom Crne Gore, perspektiva za druge aspirante postaje realnija.
“Rusija ne voli NATO. Ako pogledate ruske strateške dokumente iz domena nacionalne bezbjednosti ili vojnu doktrinu – NATO se u njima doživljava kao prijetnja iako se u NATO-u tako ne misli. Prijeteće poruke u vezi sa ratifikacijom prijema Crne Gore teško je razumjeti, baš kao i poruke o tome kako NATO opkoljuje Rusiju. Mi u Vašingtonu smatramo da priklučenje Crne Gore nije u bilo kom smislu prijetnja ruskoj bezbjednosti, kao ni ruskim interesima, kaže Radke.
Dmitri Trenin, Karnegi Centar, Moskva
Dmitri Trenjin, direktor Moskovskog centra Zadužbine Karnegi smatra kako je prijem Crne Gore za Zapad prvenstveno političko pitanje.
“To je u suštini samo signal da vrata NATO-a nisu zatvorena, i da se dugogodišnja pauza sada prekida prijemom Crne Gore. Ja ne mislim da to članstvo donosi bitnu razliku, kako za NATO tako i za Crnu Goru. Ne mislim, dakle, da doprinosi, ali isto tako ne mislim i da ugrožava bezbjednost Evrope”, kaže Trenjin.
Dejmon Vilson, Atlanski Savjet
Ovo je, međutim, za Dejmona Vilsona, potpredsjednika Atlanskog savjeta, “istorijski samit - i iz perspektive Crne Gore I iz perspektiveNATO-a.
“Savez prima jednu zapadnobalkansku državu koja je ispunila kriterijume i, pod vođstvom premijera Đukanovića, učvrstila veze i svoje korijene u evroatlanskoj zajednici. Ovo šalje izuzetan signal drugim državama Zapadnog Balkana I drugim aspiantima da su vrata Alijanse otvorena bez obzira na trenutnu neizvjesnost u Evropi. Ovo je potez koji doprinosi stabilizaciji, kaže Dejmon Vilson.