Raketa ruske proizvodnje pala je na selo Pševodovo na istoku Poljske, blizu granice sa Ukrajinom, saopštilo je u utorak veče poljsko Ministarstvo inostranih poslova, prenosi agencija Rojters. U saopštenju se navodi da su u eksploziji poginule dvije osobe i da je ministar Zbignjev Rau pozvao ruskog ambasadora na razgovor i "zatražio hitno detaljno razjašnjenje" incidenta.
Pševodovo je oko 6 kilometara udaljeno od granice sa Ukrajinom, a mediji prenose da je pogođen objekat za sušenje žita.
Poljski premijer Mateuš Moravjecki rekao je da je Poljska odlučila da poveća nadzor svog vazdušnog prostora i potvrdio da Varšava proučava mogućnost da zatraži konstultacije u okviru člana 4 NATO ugovora.
Prema tom članu, članice će se konsultovati kad god je, prema mišljenju bilo koje od njih, ugrožen teritorijalni integritet, politička nezavisnosti ili bezbjednost bilo koje strane potpisnice ugovora.
Vanredni sastanak lidera G7, EU, Španije i Holandije na indonežanskommostrvu Bali (Foto: REUTERS/Kevin Lamarque)
Poljski predsjednik Andžej Duda rekao je novinarima da Poljska nema konkretne dokaze o tome ko je ispalio raketu. "Najvjerovatnije je riječ o raketi ruske proizvodnje, ali u ovom trenutku to se i dalje istražuje", rekao je Duda i dodao da će Poljska vjerovatno zatražiti konsultacije u okviru člana 4.
Portparol poljske vlade Pjotr Maler prethodno je saopštio da zemlja povećava pripravnost nekih vojnih jedinica.
Ne propustite: Bajden: Malo vjerovatno da je iz Rusije ispaljena raketa koja je pogodila PoljskuPoslije vijesti o eksploziji u Poljskoj, lideri G7 kao i Španije i Holandije, koji su bili na indonežanskom ostrvu Bali na samitu G20, održali su vanredni sastanak. Iz Bijele kuće je saopšteno da je sastanak, kojem su prisustvovali i lideri EU, sazvao američki predsjednik Džo Bajden. G7 čine SAD, Njemačka, Francuska, Kanada, Italija, Britanija i Japan. Sve su članice NATO, osim Japana.
Vijest o padu ruske rakete na teritoriju Poljske, tokom žestokih ruskih raketnih napada na energetsku infrastrukturu u Ukrajini, prvo je prenela agencija Asošijeted pres, pozivajući se na neimenovanog visokog američkog obavještajnog zvaničnika.
Iz Pentagona je ranije saopšteno da za sada ne može da potvrdi da su ruske rakete pale na poljsku teritoriju. Portparolka Savjeta za nacionalnu bezbjednost Edrijen Votson takođe je tvitovala da SAD trenutno ne mogu da potvrde izvještaje o ruskim raketama, ali da rade sa poljskom vladom na prikupljanju dodatnih informacija.
Iz Stejt departmenta je saopšteno da su vijesti iz Poljske "veoma zabrinjavajuće" i da će SAD utvrditi šta se dogodilo i koji će biti naredni koraci. Iz Bijele kuće je navedeno da je predsjednik Džo Bajden telefonom razgovarao sa poljskim predsjednikom Andžejom Dudom koji je, kako je saopšteno, iznio "procjenu eksplozije koja se dogodila u istočnom dijelu zemlje, na granici sa Ukrajinom".
"Predsjednik Bajden izrazio je duboko saučešće zbog gubitka života u istočnoj Poljskoj...Ponudio je punu podršku i pomoć u istrazi Poljske. Predsjednik Bajden potvrdio je čvrstu posvećenost SAD NATO-u. Dvojica lidera saglasila su se da bi oni i njihovi timovi trebalo da ostanu u bliskom kontaktu da bi utvrdili adekvatne korake dok se istraga nastavlja", navodi se između ostalog u saopštenju Bijele kuće izdatom posle razgovora.
Predsjednik SAD Džo Bajden, državni sekretar Entoni Blinken (L) i savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džejk Saliven tokom Bajdenovog telefonskog razgovora sa predsjednikom Poljske Andžejom Dudom (Foto: Adam Schultz/The White House via AP)
Rusko ministarstvo odbrane ustvrdilo je da su saopštenja poljskih medija i zvaničnika da su ruske rakete pogodile poljsku teritoriju "namjerna provokacija čiji cilj je eskalacija situacije" i da nisu izvedeni napadi ruskim oružjem na mete blizu ukrajinsko-poljske granice, prenose ruski mediji.
Konsultacije NATO članica
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg tvitovao je da je sa poljskim predsjednikom razgovarao o eksploziji na istoku zemlje.
"Uputio sam mu saučešće zbog gubitka života. NATO prati situaciju i saveznici se konsultuju. Važno je da se utvrde sve činjenice", naveo je Stoltenberg koji je takođe razgovarao sa američkim predsjednikom.
Neimenovani NATO zvaničnik rekao je Glasu Amerike da je alijansa upoznata sa izvještajima da su ruske rakete pogodile Poljsku, ali da još ne može da ih potvrdi.
"Ispitujemo te izvještaje i blisko sarađujemo sa našim saveznikom Poljskom", naveo je zvaničnik.
Rojters prenosi, pozivajući se na neimenovane evropske diplomate, da će se ambasadori NATO sastati u srijedu na zahtjev Poljske.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da su ruske rakete pogodile Poljsku i da je već upozoravao da ruske akcije nisu ograničene na Ukrajinu. Takođe je poručio da su ruski raketni napadi na NATO teritoriju značajna eskalacija.
Litvanski predsjednik Gitanas Nauseda poručio je da se njegova zemlja snažno solidariše sa Poljskom gdje su, kako je tvitovao, bile najmanje dvije eksplozije i naglasio da se "mora braniti svaki pedalj NATO teritorije".
Zamjenik letonskog premijera i ministar odbrane Artis Pabrikas tvitovao je da je ruski režim ispalio rakete koje su pale na poljsku teritoriju i izrazio saučešće Poljskoj.
Letonski premijer Krisjanis Karins najavio je da će u srijedu biti održana vanredna sjednica vlade na kojoj će biti "procijenjena bezbjednosna situacija".
Estonski šef diplomatije Urmas Reinsalu tvitovao je da su vijesti iz Poljske "zabrinjavajuće" i da je Estonija spremna da "brani svaki pedalj NATO teritorije".
Reinsalu je kasnije, u saopštenju, naveo da se njegova zemlja konsultuje sa saveznicima o jedinstvenom i odlučnom odgovoru.
"Ovo je veoma ozbiljan incident. Razumljivo, NATO će braniti svaki pedalj svoje teritorije i Estonija je nepoklebljivo posvećena kolektivnoj odbrani", istakao je Reinsalu.
"Ovo je veoma ozbiljan incident, ali mnogo toga i dalje nije jasno", rekla je norveška šefica diplomatije Aniken Hitfeld , a prenose norveški mediji.
Holandski premijer Mark Rute poručio je da je njegova zemlja u bliskom kontaktu sa Poljskom i NATO partnerima i da je važno utvrditi šta se tačno dogodilo.
Slovački i češki visoki zvaničnici takođe su izrazili zabrinutost zbog vijesti o eksplozijama u Poljskoj. Slovački premijer Eduard Heger naveo je da će se konsultovati sa saveznicima o situaciji, dok je češki premijer Petr Fijala naveo da je riječ o ozbiljnoj eskalaciji Rusije, ako se potvrdi da su njene rakete pogodile Poljsku.
Njemačka ministarka inostranih poslova Analena Berbok saopštila je da Njemačka pomno prati situaciju u Poljskoj i da je u kontaktu sa Varšavom i NATO saveznicima.
"Moje misli su uz Poljsku, našeg bliskog saveznika i susjeda", tvitovala je Berbok.
Mađarski predsednik Viktor Orban sazvao je sjednicu Savjeta za odbranu zbog "raketa koje su pogodile Poljsku" i prekida protoka nafte kroz naftovod Družba, tvitovao je državni sekretar Zoltan Kovač.
Ruski državni Transnjeft saopštio je da ga je Ukrajina obavijestila da je isporuka nafte do Mađarske, preko Družbe, privremeno obustavljena zbog pada pritiska, prenijela je ruska novinska agencija RIA.
Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel tvitovao je da je Evropska unija uz Poljsku.
"Šokiran sam vijestima da je raketa ili druga municija odnijela živote ljudi na poljskoj teritoriji. U kontaktu sam sa poljskim vlastima, članovima Evropskog savjeta i drugim saveznicima", tvitovao je Mišel.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen saopštila je da je "alarmirana" izvještajima o eksploziji u Poljskoj.
"Pomno pratimo situaciju i u kontaktu smo sa poljskim vlastima i partnerima i saveznicima. Izražavam saučešće i prenosim snažnu poruku podrške i solidarnosti sa Poljskom i našim ukrajinskim prijateljima", tvitovala je fon der Lajen.
U Moldaviji je u međuvremenu došlo do masovnih prekida u snabdijevanju električnom energijom nakon što je u napadima pogođen jedan od ključnih dalekovoda, saopštili su zvaničnici te zemlje, prenosi AP.
"Kritična" situacija u Ukrajini
Rusija je u utorak ponovo izvela žestoke raketne napade na energetsku infrastrukturu u Ukrajini i izazvala nestanke struje širom zemlje.
Najmanje jedna osoba poginula je u ruskim vazdušnim udarima na stambene zgrade u Kijevu. Visoki ukrajinski zvaničnik Kirilo Timošenko opisao je situaciju kao "kritičnu" i pozvao Ukrajiince da štede struju i "izdrže". Restrikcije struje najavljene su u Kijevu i drugim gradovima.
“Većina udara bila je u središtu i na sjeveru zemlje. U prijestonici, situacija je veoma teška", rekao je Timošenko.
Napadi - uključujući i raketni - uslijedili su nakon što su se širom Ukrajine oglasile sirene. Najmanje 10 regiona i gradova saopštilo je da je pogođeno. Udari su izvedeni nakon što se Ukrajini slavio jedan od najvećih vojnih uspjeha u gotovo devetomjesečnoj ruskoj invaziji - ponovno preuzimanje kontrole nad južnim gradom Hersonom.
Ne propustite: Zelenski: Oslobađanje Hersona "početak kraja"; Bajden: Značajna pobjeda za UkrajinuPortparol ukrajinskih vazduhoplovnih snaga saopštio je da je Rusija ispalila oko 100 raketa, dok je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski naveo da ih je bilo 85, da je "većina pogodila energetsku infrastrukturu" i da je prekinuto snabdijevanje strujom u mnogim gradovima.
Zelenski je takođe upozorio na moguće nove napade, ali i poručio "Radimo, obnovićemo sve. Preživećemo sve".
Njegov ministar energetike rekao je da je reč o "najmasovnijem bombardovanju" energetske infrastrukture tokom gotovo devetomesečnog rata.
Dok se gomilaju ruski gubici na ratištu, Rusija proteklih mjeseci sve više pribjegava napadima na ukrajinsku elektro-mrežu. Među pogođenim regionima su Lavov, Žitomir, Kmeljnitski i Rivne na zapadu, te Harkov - drugi po velikični ukrajinski grad - na sjeverozapadu. Nekoliko raketa pogodilo je i Krivi Rih, rodni grad ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, saopštio je gradonačelnik Oleksandr Vilkul.
Na snimcima iz Kijeva, koje je objavio jedan saradnik Zelenskog, vidi se petospratna stambena zgrada u plamenu. Kličko je rekao da su pogođene tri zgrade, a da su jedinice za protivvazdušnu odbranu oborile druge rakete.
Holandski ministar inostranih poslova Vopke Hekstra, koji se u Kijevu sastao sa svojim ukrajinskim kolegom, bio je primoran da se krije u skloništu zbog bombardovanja za koje je naveo da je "ogroman motiv da se i dalje bude uz Ukrajinu".
“Postoji samo jedan odgovor a to je: Nastaviti dalje. Nastaviti sa podrškom Ukrajini, isporukama oružja, radom na odgovornosti, humanitarnoj pomoći", poručio je holandski zvaničnik.
Sjedinjene Države snažno su osudile nove ruske raketne napade na Ukrajinu.
"Dok svjetski lideri na samitu G20 na Baliju razgovaraju o pitanjima od velikog značaja za živote ljudi širom svijeta, Rusija ponovo ugrožava živote i uništava ključnu ukrajinsku infrastrukturu. Ruski napadi samo će produbiti zabrinutost u G20 zbog destabilizujućih posljedica Putinovog rata", naveo je u saopštenju savjetnik za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće Džejk Saliven.
Pogođena stambena zgrada u Kijevu (Foto: REUTERS/Oleksandr Gusev)
Takođe je ponovio da će SAD i njihovi saveznici "nastaviti da Ukrajini obezbjeđuju ono što joj je potrebno da se odbrani, uključujući pritivvazdušne sisteme" i da će biti "uz Ukrajini dok god je to potrebno". U Ukrajini je prethodno bilo relativno mirno posle niza raketnih i napada dronovima prije nekoliko nedelja.
U međuvremenu, ukrajinske vlasti pokušavaju da poboljšaju situaciju u Hersonu, a počele su i da istražuju navodne ruske zločine u tom gradu i njegovoj okolini. Herson je bez struje i vode, a šefica posmatračke misije Kancelarije UN za ljudska prava u Ukrajini Matilda Bogner upozorila je u utorak "na tešku humanitarnu situaciju" u gradu.
Bogner je u Kijevu najavila da njeni timovi planiraju da putuju u Herson i pokušaju da potvrde tvrdnje o gotovo 80 slučajeva nestanaka i proizvoljnog privođenja stanovnika u tom području, te "utvrde da li je taj broj veći od dokumentovanog".
Šef Nacionalne policije Ukrajine Igor Klimenko rekao je da će vlasti početi da istražuju navode stanovnika Hersona da su ruske snage mučile ljude na najmanje tri lokacije u sada oslobođenim djelovima Hersonske oblasti.
"Počelo je uklanjanje mina. I posle toga će početi istraga", rekao je Klimenko za ukrajinsku televiziju.
Ne propustite: Zašto se Hersonska oblast smatra strateškom nagradom?Ponovno uspostavljanje kontrole nad Hersonom je jedan od najvećih ukrajinskih uspjeha od početka ruske invazije krajem februara. Međutim, veliki djelovi istočne i južne Ukrajine su i dalje pod ruskom kontrolom i borbe se nastavljaju.
Zelenski je u utorak, u video obraćanju na samitu G20 u Indoneziji, ponovno osvajanje Hersona uporedio sa iskrcavanjem savezničkih snaga u Francusku na Dan D, za vrijeme Drugog svjetskog rata, uz poruku da su obje bitke bile ključne na putu do konačne pobjede.
Agencija Rojters prenosi i da ima sve više naznaka da se ruske snage povlače još dalje od rijeke Dnjepar na jugu.
Rusija je prošle nedelje saopštila da će njene trupe zauzeti pozicije koje je lakše braniti na suprotnoj strani Dnjepra od Hersona. Međutim, na snimcima iz grada Oleški, preko puta Hersona, vidi se da su ruski vojnici napustili bunkere i u tom području.
Dalje na istoku, zvaničnici koje je postavila Rusija saopštili su da povlače civilno osoblje iz drugog po veličini grada u regonu, Nova Kahovka, koji se nalazi blizu velike, strateške brane.
Natalija Humenjuk, portparolka ukrajinske vojske, saopštila je da Moskva premešta artiljeriju 15-20 kilometara od rijeke da bi je zaštitila od ukrajinskih kontranapada.