Pad cijena nafte i danas izaziva potrese na globalnim tržištima.
Nagli pad vrijednosti akcija energetskih kompanija i valuta pojedinih zemalja – novi su problemi s kojima se suočavaju već posustale svjetske ekonomije. Potresi na tržištima podstaknuti su prošlonedeljnom odlukom OPEK-a da ne smanjuje proizvodnju uprkos padu cijena sirove nafte.
"To je iznenađujuća odluka koja ima negativne posljedice, zbog čega smo danas svjedoci oštrog pada vrijednosti sirovina i poljoprivrednih proizvoda. Mislim da su sve centralne banke, naročito eurozona, željeli da se nešto preduzme, jer će ovo samo da doprinese deflaciji“, kaže ekspert Džo Randl.
Najviše su pogođene valute u pojedinim zemljama u kojima je sirova nafta glavni izvozni proizvod. Tako je vrijednost ruske rublje pala za više od četiri odsto u odnosu na dolar. Međutim, ruski predsjednik Vladimir Putin je krajem prošle nedelje pokušao da zadrži optimizam.
"Pred nama je zima i uvijeren sam da će do sredine naredne godine biti uspostavljena ravnoteža na naftnom tržištu.”
Posljedice trpi i Afrika. Vrijednost nigerijske ekonomije je zbog devalvacije lokalne valute naira pala za 40 milijardi dolara. To je više nego što će, prema procjenama Svjetske banke, ebola koštati cijeli podsaharski region. Ukoliko se nastavi pad cijena nasfte, Nigerija i Angola mogle bi da budu primorane da zatraže pomoć Međunarodnog monetarnog fonda.
"Riječ je o ekonomijama koje gotovo isključivo zavise od proizvodnje nafte, zbog čega pad cijena direktno smanjuje njihove prihode od izvoza”, navodi ekonomista Azar Džamin.
Ova ključna sirovina, poznata kao crno zlato, trenutno gubi svoj sjaj. Cijena sirove nafte po indeksu Brent je od juna pala za oko 40 odsto, na ispod 68 dolara po barelu i niko još ne može da predvidi kada će se pad zaustaviti.