Optužnica protiv pomagača Ratka Mladića - državna tajna

Novinari Balkanske istraživačke mreže nisu uspeli da dobiju od srpskog javnog tužilaštva optužnicu protiv 11 osoba koje su osumnjičene da su pomagale bekstvo i skrivanje bivšeg ratnog komandanta bosanskih Srba Ratka Mladića, uz obrazloženje da je optužnica proglašena državnom tajnom.

Optužnica protiv 11 osoba koje su navodno pomagale komandantu armije bosanskih Srba Ratku Mladiću skrivanje u Beogradu dok je bio u bekstvu od suda u Hagu proglašena je državnom tajnom - to je odgovor koji je dobili novinari Birna od srpskog javnog tužilaštva na zahtev da dobiju uvid u ove dokumente.

Kako je danas objavljeno na sajtu Balkanske istraživačke mreže, iz kancelarije javnog tužioca je odgovoreno da je optužnica proglašena tajnom jer bi njeno objavljivanje moglo da naškodi međunarodnom ugledu Srbije.

"Uvidom u evidenciju utvrđeno je da Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu poseduje traženu informaciju koja je određena kao državna tajna, te da se u konrektnom slučaju radi o velikoj društvenoj opasnosti usled izvršenih krivičnih dela koja za posledicu imaju ugroženi međunarodni položaj i status Srbije i njenih građana", ističe se u pisanom odgovoru na Birnov zahtev.

Inače, prema propisima Srbije, optužnica je javni dokument i samo u određenim slučajevima tužilac može da sakrije određene informacije kako bi zaštitio privatnost, a Birn ukazuje da prema njihovim saznanjima nikada ni jedna optužnica do sada nije bila proglašena državnom tajnom.

Direktor Komiteta pravnika za ljudska prava Milan Antonijević je ovim povodom izjavio da se seća sličnog slučaja, kao i da je moguće podići nivo tajnosti određenih delova optužnice, ali nikako i ceo dokument proglasiti tajnim.

Advokat Marina Kljajić, koja je pratila suđenja za ratne zločine ispred Fonda za humanitrno pravo ukazuje da kad je optužnica potvrđena ne postoji pravna osnova da bude proglašena državnom tajnom.

Treba podsetiti i da su nakon hapšenja Mladića 2011. godine mnogi bivši zvaničnici, ukljujući i tadašnjeg predsednika Srbije Borisa Tadića tvrdili da je ratni komandant bosanskih Srba imao aktivnu podršku visokih vojnih zvaničnika, kao i zvaničnika državne bezbednosti, koji su mu pružali informacije i pomagali da izbegne hapšenje.

Birn je ranije pisao i da srpska vojska i policija sistematski ometa javni pristup informacijama koje ukazuju na umešanost oficira vojske i policije u dešavanja tokom ratova 90-tih.