Ruski predsjednik Vladimir Putin proslavio je osvajanje još jednog šestogodišnjeg mandata posle izbora na kojima birači nisu imali istinsku alternativu zbog zastrašivanja ili zatvaranja većine potencijalnih rivala.
Putin je pristalicama rekao da izbore smatra demokratskim i odbacio proteste zbog glasanja.
"Pred nama je mnogo zadataka. Međutim, kada smo konsolidovani - bez obzira na to ko želi da nas zastraši, postisne - niko nikada nije uspio u istoriji to da uradi, neće uspjeti sada i neće uspjeti ni u budućnosti", rekao je Putin dok je Kremlj njegovu pobjedu nazvao izvanrednom.
Trodnevni izbori, koji su počeli u petak, održani su u strogo kontrolisanim medijskim i političkim uslovima, gdje nije bila dozvoljena kritika Putina ili njegovog rata u Ukrajini.
Ne propustite: Glasanje za predsednika Rusije: Protesni redovi ispred birališta širom Evrope i u SrbijiPrema rezultatima ruske Centralne izborne komisije, Putin je osvojio 87 odsto glasova.
Novinska agencija Rojters prenijela je da je kandidat komunista Nikolaj Karitonov bio drugi sa 4 odsto, Vladislav Davankov treći, a ultranacionalista Leonid Slatski četvrti.
Ohrabren pobjedom, Putin je objavio namjeru da uspostavi tampon zonu na ukrajinskoj teritoriji, a na pitanje da li bi između Rusije i NATO-a mogao da izbije otvoreni sukob, odgovorio je: "Sve je moguće u današnjem svijetu" i dodao: "Jasno je svima da će nas to približiti na korak od Trećeg svjetskog rata".
Sjedinjene Države su u ponedeljak saopštile da su izbori u Rusiji "nedemokratski" i da neće čestitati Putinu.
Na pitanje da prokomentariše Putinovu pobjedu, portparol Stejt departmenta Vedant Patel odgovorio je sarkastično: Bilo je toliko uzbudljivo i neizvjesno.
Zatim je poručio da je to bio "nevjerovatno nedemokratski proces".
Na pitanje da li SAD odbiti da priznaju rezultate, kao što traže neki disidenti, Patel je odgovorio:
"Može se sa sigurnošću reći da neće biti čestitki iz SAD", rekao je Patel i poručio da Rusi "zaslužuju fer i slobodne izbore", te "nepristrasne informacije" koje bi im pomogle da izaberu lidere koje žele i da odluče budućnost svoje zemlje".
"Jasno je da to nije bio slučaj na ovim izborima, koji nisu bili ni slobodni ni fer", ocijenio je Patel.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u nedelju da je Putin "postao zavisan o vlasti".
"Nema zla koje neće počiniti da bi produžio ličnu moć", rekao je Zelenski.
Zapadne vlade osudile su Putinovu pobjedu kao nefer i nedemokratsku.
"Izborni proces u Rusiji dogodio u se u svijetlu represije civilnog društva i svih oblika opozicije režimu, sa čak oštrijim restrikcijama slobode govora i zabranom nezavisnih medija. Nisu ispunjeni uslovi za slobodne, pluralističke i demokratske izbore", saopšteno je iz francuskog ministarstva spoljnih poslova.
Britanski šef diplomatije Dejvid Kameron rekao je da ishod izbora ukazuje na "dubinu represije" u Rusiji.
"Putin uklanja političke protivnike, kontroliše medije a zatim se kruniše za pobjednika. To nije demokratija", rekao je Kameron.
Ne propustite: Rusi glasaju na izborima bez neizvesnosti i opozicije, incidenti na nekim biračim mestimaPortparol njemačke vlade rekao je da kancelar Olaf Šolc neće čestitati Putinu.
Kremlj je odbacio kritike, navodeći da je Putin osvojio 87 odsto glasova i da izbori pokazuju da se ruski narod konsolidovao oko njega. Predsjednica izborne komisije bliska Kremlju, Ela Pamfilova, rekla je da je Putin ostvario "rekordan" rezultat i da je osvojio "gotovo 76 miliona", glasova.
Francuska, Britanija i drugi osudili su činjenicu da je Rusija održala izbore i u okupiranim regionima u Ukrajini.
Ta odluka predstavlja "novo kršenje međunarodnog prava i povelje Ujedinjenih nacija", saopštila je Francuska.
Britanski ministar odbrane Grent Šaps poručio je na Eksu da "je Putin ukrao još jedne izbore, ali neće ukrasti Ukrajinu".
Kineski predsjednik Ši Đinping je međutim čestitao Putinu i poručio da će Peking održati blisku komunikaciju sa Moskvom da promoviše partnerstvo "bez granica" koje su usaglasili 2022. godine, prije nego što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu.
"Vjerujem da će pod vašim liderstvom, Rusija sigurno moći da postigne velike uspjehe u nacionalnom razvoju", Ši je prenio Putinu, a prenosi agencija Šinhua.
Indijski premijer Narendra Modi uputio je sličnu poruku, ističući da se raduje jačanju "specijalnog i strateškog partnerstva" sa Moskvom.
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan u ponedeljak je čestitao Putinu na reziboru i ponudio da posreduje između Moskve i Kijeva, saopšteno je iz turskog predsjedništva.
U telefonskom razgovoru, "predsjednik Erdogan je izrazio uvjerenje da se nastavlja pozitivan razvoj odnosa Turske i Rusije i prenio da je Turska spremna da igra ulogu posrednika da se (Rusija) vrati za pregovarački sto sa Ukrajinom", navodi se u saopštenju.
Sjevernokorejski lider Kim Džong Un i iranski predsjednik Ebrahim Raisi, koji Rusiju snabdjevaju oružjem, takođe su poslali čestitku Putinu. Ruskom predsjedniču čestitali su i Ujedinjeni Arapski Emirati, Saudijska Arabija, kao i neke afričke zemlje.
Putinov najžešći rival Aleksej Navalni umro je prošlog mjeseca u arktičkom zatvoru, a njegovi drugi kritičari su u zatvoru ili u egzilu. Međutim, mnogi birači su se odazvali na poslednji Navalnijev politički zahtjev i tačno u podne stajali u redovima na biralištima u velikim gradovima, da ubace protestne glasove protiv Putina.
Više desetina incidenata zabilježeno je na biračkim mjestima, a organizacija OVD-Info, koja prati politički hapšenja u Rusiji, saopštila je da je više od 50 ljudi uhapšeno u nedelju u 14 gradova širom zemlje. Slični protresti održani su širom svijeta, uključujući i u Srbiji.
Udovica Navalnog, Julija, učestvovala je u protestu ispred ruske ambasade u Berlinu.
Ako završi novi šestogodišnji mandat, Putin će nadmašiti Jozefa Staljina i postati ruski lider sa najdužim mandatom posle više od dva vijeka.