Rusija čeka inauguraciju novoizabranog američkog predsjednika dok eskalira sukob sa Ukrajinom i napetosti sa zapadnim silama, nakon što je ispalila novu raketu sa nuklearnim kapacitetima na ukrajinske položaje.
Objava ruskog predsjednika Vladimira Putina da je Rusija ispalila hipersoničnu raketu na Ukrajinu, pokrenula je pitanja o tome zašto je došlo do eskalacije sukoba manje od dva mjeseca uoči promjene vlasti u Vašingtonu.
General Sergej Karakajev, komandant Strateških raketnih snaga Rusije, ukazao je na razorni kapacitet nove rakete.
“Na osnovu postavljenih zadataka i dometa, ovo oružje može da stigne do meta širom cijele Evrope”.
Your browser doesn’t support HTML5
Eskalacija sukoba Rusije i Ukrajine uoči promjene vlasti u SAD
Putin je rekao da je ruska raketa ispaljena kao odgovor na odluku odlazeće Bajdenove administracije da dozvoli Ukrajini da gađa mete duboko na ruskoj teritoriji američkim raketama dugog dometa. Ruski lider je naglasio da je cilj bio da se pokaže da Rusija može da pogodi mete duboko na NATO teritoriji ako to želi.
Analitičari ocjenjuju da su raketni napadi dio ruske i ukrajinske strategije da se pokaže snaga i da se eventualno pregovara sa najsnažnije moguće pozicije.
Kremlj optužuje odlazećeg američkog predsjednika Džoa Bajdena da sabotira napore svog nasljednika Donalda Trampa da posreduje u brzom okončanju rata, što je obećavao tokom predizborne kampanje. Rusija je i ranije iznosila te optužbe.
“Naravno, 2016. godine Trampove prve nedelje u Bijeloj kući, u kontekstu njegovih planova za normalan dijalog sa Ruskom federacijom, bile su u velikoj mjeri potkopavane. Ne isključujem da i u ovome što sada vidimo postoji ta želja da se situacija pogorša”, rekao je ruski šef diplomatije Sergej Lavrov.
Međutim, neki u Vašingtonu kažu da Rusija nije zainteresovana za zaustavljanje rata, sa ili bez Donalda Trampa u Bijeloj kući.
“Rat je već postao nova normala za rusku elitu, koja želi da se nastavi zato što podstičke ekonomski rast. I ako se zaustavi, šta će se onda dogoditi? Gdje će ići ljudi koji su sada na vlasti”, upitao je Vladislav Inozemcev iz Centra za strateške i međunarodne studije.
U međuvremenu, prema novoj anketi Levada centra u Moskvi, rusko javno mnjenje se po svemu sudeći okreće u korist pregovora za okončanje rata u Ukrajini.
Prema nedavnom istraživanju Galupa, 52 odsto ispitanika u Ukrajini bi voljelo da zemlja pregovara o okončanju sukoba što je prije moguće.
Ako se održe takvi stavovi, to bi moglo da otvori vrata za Trampa da promoviše svoj plan i podstakne obje strane da pregovaraju o primirju uprkos trenutnoj eskalaciji.