Dok Amerikanci odaju poštu žrtvama najnovijih masovnih ubistava, u novom izvještaju o masovnim napadima od zajednica se traži da intervenišu ranije, kada vide upozoravajuće nagovještaje nasilje, a od kompanija da razmotre planove za sprečavanje nasilja na radnom mjestu, dok se naglašava i veza između porodičnog nasilja, mizoginije i masovnih napada.
U izvještaju, koji je u srijedu objavio Nacionalni centar za procjenu prijetnji pri američkoj Tajnoj službi, analiziraju se 173 masovna napada izvedena tokom petogodišnjeg perioda - od januara 2016. do decembra 2020. godine - na javnim ili polujavnim mjestima kao što su preduzeća, škole ili crkve.
Objavljen je u trenutku kada su SAD suočene sa smrtonosnim početkom nove godine, tokom kojeg je zabilježeno 6 masovnih ubistava sa 39 žrtava. Među njima je i napad u plesnoj dvorani u Monterej Parku, u Kaliforniji, u kojem je ubijeno 11 ljudi.
Your browser doesn’t support HTML5
Stanovnici Monterej parka u žalosti posle pucnjave u svom gradu
“Događaju se prečesto", poručila je direktorka centra Lina Alatari na konferenciji za novinare uoči objavljivanja izvještaja.
Alatari je rekla da centar nije analizirao nedavne pucnjave, ali da se tokom analize masovnih napada ponavljaju iste teme.
Izvještaj je najnoviji u nizu analiza problema masovnih napada, koje je centar uradio. U prethodnom izvještajima su razmatrane određene godine - 2017, 2018 i 2019. - dok se u novom analiziraju podaci iz više godina i daje "dublja analiza razmišljanja i ponašanja masovnih napadača".
Centar definiše masovni napad kao napad tokom kojeg strada troje ili više ljudi, ne uključujući napadača. Za gotovo sve napade je odgovorna jedna osoba, 96 odsto su muškarci, a napadači imaju od 14 do 87 godina.
Ne propustite: Mračni talas masovnih ubistava u Americi u novoj godiniU izveštaju se navodi da su ponašanje i komunikacija gotovo dvije trećine napadača "bili toliko zabrinjavajući, da je na to trebalo odmah reagovati". Ističe se i da su sa tim strahovanjima često bili upoznati organi za sprovođenje zakona, poslodavci, zaposleni u školama ili roditelji.
Međutim, u petini slučajeva, informacije o zabrinjavajućem ponašanju nisu prenijete osobi " koja bi bila u poziciji da na to reaguje, što ukazuje na dalju potrebu da se promoviše i omogući svjedočenje onih upoznatih sa situacijom".
Takođe se traži da se veća pažnja usmjeri na porodično nasilje i mizoginiju i primećuje da je gotovo polovina napadača bila odgovorna za porodično nasilje, mizogeno ponašanje ili oboje.
"Iako svi oni koji imaju mizogene stavove nisu nasilni, mišljenja da su žene neprijatelji ili pozivi na nasilje protiv žena i dalje su povod za zabrinutost", ističe se u izvještaju.
Oko polovine napada izvedeno je na nekoj poslovnoj lokaciji, a napadač je često bio povezan sa određenim biznisom, kao zaposleni, mušterija ili bivši radnik. U izvještaju se ukazuje i na ulogu problema i sporova na radnom mjestu ili svađa sa susjedima u masovnim napadima. Oko polovine napada motivišu "u potpunosti ili dijelom" određene pritužbe.