Zabrinutost za američku demokratiju u svijetlu duboke političke polarizacije u zemlji navela je entitete, zadužene za 13 predsjedničkih biblioteka koje datiraju još iz perioda predsjednika Herberta Huvera, da pozovu na vraćanje ključnim principima, uključujući vladavinu prava i poštovanje različitosti stavova.
U saopštenju objavljenom u četvrtak, u kojem su se biblioteke prvi put udružile da izdaju jednu takvu poruku, navodi se da su Amerikanci snažno zainteresovani za davanje podrške demokratskim pokretima i ljudskim pravima širom svijeta zato što "slobodna društva drugdje doprinose našoj sopstvenoj bezbjednosti i prosperitetu kući".
"Međutim, taj interes se podriva kada drugi vide haos u našoj kući", ističe se u saopštenju.
U zajedničkoj poruci predsjedničkih centara, fondacija i instituta naglašava se potreba za saosjećanjem, tolerancijom i pluralizmom, a Amerikanci pozivaju da poštuju demokratske institucije i održavaju bezbjedne i otvorene izbore.
U saopštenju se napominje da su "debate i neslaganja" ključni za demokratiju, ali se ukazuje i na zaoštravanje javnog dijaloga u trenutku kada zvaničnici i njihove porodice dobijaju prijetnje smrću.
"Uljudnost i poštovanje u političkoj raspravi, bez obzira da li je riječ o izbornoj godini, su ključni", navodi se u poruci.
Većina bivših američkih predsjednika umjerena je u javnim ocjenama stanja nacije, dok ankete pokazuju da veliki broj republikanaca i dalje vjeruje neistinama koje šire bivši predsjednik Donald Tramp i njegovi saveznici da su predsjednički izbori 2020. godine pokradeni.
Tramp, republikanac, takođe napada pravosuđe nakon što su protiv njega podignute četiri krivične optužnice, među kojima su i dvije povezane sa njegovim naporima da promijeni rezultat izbora, na kojima je izgubio od Džoa Bajdena, u svoju korist.
U saopštenju, objavljenom u četvrtak, ne prozivaju se određeni pojedinci, ali se priznaje da su ljudi povezani sa bivšim predsjednicima zabrinuti zbog smjera u kojem se zemlja kreće.
"Mislim da postoji velika zabrinutost zbog stanje naše demokratije u ovom trenutku. Ne moramo da idemo mnogo dalje od 6. januara da shvatimo da smo u opasnoj situaciji", smatra Mark Apdgrov, predsjednik i izvršni direktor LBJ Fondacije, koja podržava predsjedničku biblioteku posvećenu američkom predsjedniku Lindonu B. Džonsonu u Ostinu, u Teksasu.
Apdgrov dodaje da je njegova fondacija naročito zainteresovana za napore da se potisne ili oslabi odziv birača, imajući u vidu da je predsjednik Džonson smatrao potpisivanje Zakona o biračkim pravima "svojim najponosnijim uspjehom"" kada je riječ o zakonima usvojenim za vrijeme njegove administracije.
Dvostranačko saopštenje potpisali su Predsjednička fondacija Huver, Institut Ruzvelt, Institut za Trumanovu biblioteku, Fondacija za biblioteku Džona F. Kenedija, LBJ Fondacija, Fondacija Ričard Nikson, Predsjednička fondacija Džerald R. Ford, Karterov centar Predsjednička fondacija i institut Ronald Regan, Fondacija Džordž i Barbara Buš, Klintonova fondacija, Predsjednički centar Džordž W. Buš i Obamina fondacija. Sve te organizacije podržavaju predsjedničke biblioteke, izgrađene pod zakonom iz 1955. godinu, uz Fondaciju Ajzenhauer.
Fondacija Ajzenhauer nije potpisala saopštenje, a u imejlu poslatom agenciji AP navela je da grupa " nije zajedno raspravljala" o tome potezu "i da su samo "upućeni pozivi za potpis". Takođe je istakla da svaki predsjednički entitet ima svoje programe povezane sa demokratijom.
Napore da se objavi zajedničko saopštenje predvodio je Dejvid Kremer, izvršni direktor Instituta Džordž W. Buš. Kremer je rekao da je bivši predsjednik "podržao saopštenje", a da je cilj bio da se pošalje "pozitivna poruka koja nas podsjeća ko smo i da kada smo u haosu, kada se ne slažemo, ljudi u inostranstvu nas posmatraju i pitaju se šta se događa".
Takođe je naglasio da je neophodno podsjetiti Amerikance da ne mogu da uzimaju demokratiju zdravo za gotovo.
Melisa Giler, direktorka za marketing u Fondaciji i Institutu Ronald Regan, navela je da je odluka da se potpiše saopštenje bila brza i da ono predstavlja "sve za šta se naš centar zalaže"
"Moramo da pomognemo da se okončaju ozbiljno neslaganje i podjele u našem društvu. Amerika bilježi pad povjerenja, društvene kohezije i ličnih interakcija", navela je Giler za AP.
Valeri Džeret, savjetnica bivšeg predsjednika Baraka Obame i izvršna direktorka Obamine fondacije, rekla je da bivši predsjednik podržava upućenu poruku.
"Ovo je trenutak da se ujedinimo i pokažemo da demokratija nema veze sa stranačkom politikom, već jačanjem naše zemlje i naporima da se ona učini pristojnijom, ljubaznijom i humanijom..Točkovi demokratije su trenutno malo labavi", ocijenila je Džeret.