Američki i britanski zvaničnici u ponedjeljak su podigli optužnice, uveli sankcije i optužili Peking za opsežnu kampanju sajber špijunaže koja je navodno pogodila milione ljudi, političare, akademike, novinare i kompanije, uključujući one iz oblasti odbrane.
Vlasti s obje strane Atlantika dale su nadimak hakerskoj grupi „Napredna trajna prijetnja“ (Advanced Persistent Threat 31) ili "APT31", nazivajući je ogrankom Ministarstva državne bezbjednosti Kine. Zvaničnici su sastavili listu meta: službenici Bijele kuće, američki senatori, britanski parlamentarci i vladini zvaničnici širom svijeta koji su kritikovali Peking. Pogođeni su i ljudi koji rade pod ugovorom sa vojskom, disidenti i bezbjednosne kompanije, saopštili su zvaničnici.
Cilj globalne hakerske operacije bio je "represirati kritičare kineskog režima, kompromitirati vladine institucije i ukrasti poslovne tajne", navela je zamjenica američkog državnog tužioca Lisa Monako.
U optužnici protiv sedmorice navodnih kineskih hakera, koja je otkrivena u ponedjeljak, američki tužioci rekli su na sudu da je hakovanje rezultiralo potvrđenim ili potencijalnim kompromitovanjem radnih naloga, lične e-pošte, internetske memorije i zapisa telefonskih poziva koji pripadaju milionima Amerikanaca.
Ne propustite: Kina, a ne Rusija, i dalje na vrhu liste pretnji po bezbednost SADZvaničnici u Londonu optužili su APT31 za hakovanje britanskih zakonodavaca koji su kritični prema Kini i rekli da druga grupa kineskih špijuna stoji iza hakovanja britanske organizacije za nadzor nad sprovođenjem izbota, koja je zasebno ugrozila podatke još miliona ljudi u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Kineske diplomate u Britaniji i SAD odbacile su optužbe kao neopravdane. Ambasada Kine u Londonu nazvala je optužbe "potpuno izmišljenim i zlonamjernim klevetama".
Rojters nije odmah mogao da pronađe kontakt informacije za sedam navodnih hakera koje je optužio Sekretarijat pravde SAD.
Informacije o optužnicama objavljene su kada su i Britanija i SAD uvele sankcije firmi za koju su rekli da je isturena kompanija Ministarstva državne sigurnosti Kine koja je povezana s hakerskom aktivnošću.
Sekretarijat za finansije SAD saopštio je da se sankcije odnose na kompaniju „Wuhan Xiaoruizhi nauka i tehnologija“, kao i na dvojicu kineskih državljana.
"Današnja objava razotkriva stalne i drske napore Kine da potkopa sajber bezbjednost naše nacije i cilja na Amerikance i našu inovaciju", izjavio je direktor FBI-a Kristofer Vrej.
Tenzije oko pitanja u vezi sa sajber špijunažom rastu između Pekinga i Vašingtona, jer zapadne obavještajne agencije sve češće upozoravaju na navodne hakerske aktivnosti koje podržava kineska država.
Kina je takođe posljednjih godina počela govoriti o navodnim zapadnim hakerskim operacijama. Na primjer, prošle godine je Ministarstvo državne sigurnosti tvrdilo da je Agencija za nacionalnu bezbjednost SAD više puta prodirala u kineski telekomunikacijski gigant Huavei tehnologije.
Your browser doesn’t support HTML5
Bolnice i škole na meti rensomver hakera
Američki tužioci naveli su brojne neimenovane žrtve širom svijeta koje su bile na meti špijunaže, ali nekoliko ih se ističe u optužnici.
Kineski hakeri su 2020. godine targetirali zaposlene u američkoj predsjedničkoj kampanji, napisali su tužioci. Ova informacija poklapa se sa izvještavanjem Gugla u to vrijeme da su kineski hakeri slali zlonamjerne imejl poruke kampanji trenutnog predsjednika Džoa Bajdena, ali da nije otkriveno da je došlo do kompromitovanja.
Druga navodna misija uključivala je hakovanje američke firme poznate po istraživanju javnog mnijenja 2018. godine, iste godine kada su se održavali američki izbori na sredini predsjedničkog mandata.
„Političari, stranke i izborne organizacije su bogati izvori obavještajnih podataka koji sakupljačima nude sve, od rijetkih geopolitičkih uvida do ogromnih količina podataka“, rekao je Džon Hultkvist, glavni analitičar američke obavještajne firme za kibernetičku bezbjednost Mandiant, čiji je vlasnik Guglov „AlphabetGOOGL“.
„Kao što smo vidjeli u prethodnim izbornim ciklusima, akteri poput APT31 okreću se ka političkim organizacijama kako bi pronašli geopolitičke obavještajne informacije koje imaju zadatak da prikupljaju“, rekao je Hultkvist.