U Srbiji opala podrška ulasku u EU

Direktorka Vladine Kancelarije za evropske integracije Milica Delević predstavlja rezultate istraživanja javnog mnjenja "Stavovi gradjana o procesu evropske integracije Srbije"

Dok sa jedne strane blago opada podrška građana pristupanju Srbije Evropskoj uniji, sa druge strane sve je jače raspoloženje o neophodnosti brojnih reformi u zemlji.

Podrška građana Srbije članstvu u EU pala je u decembru prošle godine na 57 procenata, izjavila je danas direktorka Vladine kancelarije za evropske integracije. Predstavljajući rezultate poslednjeg istraživanja o odnosu građana Srbije prema EU, Milica Delević je istakla da je podrška prvi put pala ispod granice od 60 odsto – što po njenim rečima i nije iznenađenje jer je sličan trend zabeležen i u zemljama u okruženju koje su još bliže Uniji.

Ipak, po oceni Delevićeve najvažniji rezervoar podrške procesu ulaska Srbije u EU predstavlja veliki broj građana koji podržavaju sprovođenje reformi:

"Podrška reformama koje zahteva pristupanje Srbije EU više je nego ikad od kako ovaj podatak pratimo i ona je na nivou od 78 odsto. I treći podatak jeste da približavanje Srbije EU sve više postaje unutrašnje-politička stvar i u percepciji građana kada je u pitanju ono što očekuju da bude urađeno, ali i rezultati koje očekuju od evropskih integracija", navodi Milica Delević.

Ona dodaje da se najveća promena u rezultatima vidi u stavovima građana o tome šta usporava ulazak Srbije u EU. Broj građana koji vidi krivca u politici uslovljavanja i ucena koju Evropa vodi prema Srbiji smanjen sa 43 na 24 odsto, 19 odsto smatra da je to nesposobnost domaćeg rukovodstva, a 15 odsto ''krivca'' vidi u obimnim reformama:

"Mislim da je ovo, sa jedne strane, i rezultat nekakvog raspoloženja građana uopšte, ali i rezultat toga da dosta dugo govorimo o EU, a da to kretanje ka ovo organizaciji, ali i konkretne stvari koje građani osećaju nisu negde povezani"

Na pitanje koje su najznačajnije reforme potrebne u Srbiji, 39 odsto građana smatra da je to borba protiv korupcije, 13 odsto ukazuje na zaštitu ljudskih prava, dok reforme zdravstvenog sistema i poljoprivrede ističe 10 odsto ispitanika. Takođe, među građanima Srbije raste spremnost da izmene dosadašnje radne navike i ona je na nivou od 39 odsto, na menjanje životnih navika je spremno 36 odsto, a na dodatno školovanje i usavršavanje 31 odsto građana.