Vijest da je kineski nobelovac Liu Šijaobo obolio od raka jetre u poodmakloj fazi zasijenila je proslavu 20-godišnjice povratka Hong Konga pod kinesku upravu. Za Kinu, to je trebalo da bude prilika da se u prvi plan istakne svijetla budućnost globalnog finansijskog centra. Međutim, pojedini povlače paralelu između teškog položaja kineskog disidenta i strahovanja u pogledu ograničavanja sloboda u Hong Kongu i sve oštrije kineske kontrole nad unutrašnjim pitanjima tog lučkog grada.
Samo nekoliko dana uoči godišnjice i polaganja zakletve nove šefice izvršnog vijeća Hong Konga, koju je postavio Peking, aktivisti su se okupili ispred kongresne sale u kojoj je održana ceremonija, tražeći direktne izbore i bezuslovno puštanje na slobodu Liu Šijaoboa. Nakon što su odbili da se raziđu, odvela ih je policija.
Prošlog četvrtka održano je i bdijenje za Liua, čiji se slučaj našao u centru pažnje međunarodne javnosti. Disident je 2011. godine osuđen na 11 godina zatvora zbog, kako se navodi u presudi, “podsticanja na obaranje državne vlasti” zato što se na internetu zalagao za demokratiju i političke reforme u Kini.
“Nezakonito je uhapšen, jer sve ono što je govorio ovih godina nikada ne bi moglo da bude zabranjeno u normalnom društvu. I sada ima neizlječivu bolest što je izazvalo šok u Hong Kongu. Zabrinuti smo zbog slobode govora”, kaže stanovnica Hong Konga Lau Čung Šiu.
Njen sugrađanin C.K. Vong dodaje:
“Zašto kineska vlada ne vjeruje da bi stanovnici Hong Konga trebalo da imaju direktne izbore? To je obećano zakonom. Mi ne tražimo ništa više”.
Ustav Hong Konga ili takozvani “Osnovni zakon” garantuje univerzalno pravo glasa i aktivisti traže da se šef izvršnog vijeća bira na direktnim izborima. Međutim, Kina je odbacila tu mogućnost 2012. godine, insistirajući da kandidate mora da bira komitet, čiji članovi uglavnom podržavaju Peking.
Mnogi smatraju da je to pitanje ključno za budući razvoj Hong Konga, uz ocjenu da zaustavljene političke reforme dijele društvo i podstiču strahovanja u pogledu situacije u nizu oblasti, od ekonomije do obrazovanja.
"Ne sviđa mi se kako kineska vlada guši suprotne stavove. Zemlja ne bi trebalo tako da funkcioniše”, kaže studentkinja Atina Tem, dok Kalvin Lai, takođe student dodaje:
"Hong Kong se previše oslanja na potrošačku moć Kine i nema raznovrsnu industriju. Imali smo nekoliko decenija velikog rasta, ali nismo uspjeli da se okrenemo inovativnim industrijama”.
Drugi pak žele da se okončaju podjele, izazvane ovom debatom. Inženjer Leo Čeung kaže:
"Ima previše sporova i lideri moraju da pomire različite strukture u Hong Kongu da bi društvo moglo da napreduje”.
Kineski predsjednik Ši Đinping je tokom obilježavanja godišnjice povratka Hong Konga pod kinesku pravu upozorio da je svaki pokušaj da se preko te teritorije ugroze suverenitet i bezbjednost Kine – prelazak crvene linije.