Spoljna politika Srbije između Brisela i Moskve

Spoljna politika Srbije - između Brisela i Moskve - to je tema konferencije koja je danas održana u Beogradu, a predsednica Foruma za međunarodne odnose Evropskog pokreta u Srbiji Jelica Minić je istakla da o svemu najbolje govori to što su u istom danu u Belorusiji počele zajedničke vojne vežbe sa Rusijom i Srbijom, a na jugu Srbije vežbe vojske Srbije i SAD.

Iako Srbija nije u Skupštini Srbije formalno usvojila strategiju i ciljeve spoljne politike, iz izjava zvaničnika može se zaključiti da su odnosi u regionu i napredak u procesu evropskih integracija nesporni prioriteti, ali uz to ide i unapređenje odnosa sa Rusijom, a u poslednje vreme i sa Kinom i Turskom, ocenila je danas predsednica Foruma za međunarodne odnose Evropskog pokreta u Srbiji Jelica Minić.

Na konferenciji o spoljnoj politici Srbije i njenom mestu između Brisela i Moskve, ona je istakla da je jasno da postoji politički konsenzus oko članstva Srbije u EU, ali ne i društveni, jer se čini da u percepciji građana Rusija ima jači uticaj nego saradnja sa EU i zemljama regiona, kaže Minić:

"Čini se da je EU odlučna da svoj doprinos stabilizaciji i razvoju regiona učini vidljivijim. I svoje već temeljno prisustvo u političkim, ekonomskim i socijalnim procesima delotvornijim i bolje vrednovanim u javnosti. Reč bolja vidljivost EU može se naći u gotovo svim javnim nastupima briselskih, ali i nemačkih, austrijskih, italijanskih zvaničnika kada govore o regionu i kada ga posećuju u poslednje vreme."

Ursula Koh-Laugvic, direktorka Regionalne kancelarije Fondacije Fridrih Ebert, rekla je da je cilj konferencije da se odgovori na pitanja kako EU gleda na odnose i saradnju Srbije i Rusije, odnosno kako će Rusija gledati na buduće članstvo Srbije u Uniji:

"Kakav je uticaj pogoršanja odnosa Rusije i EU? Možda Rusija koristi Srbiju samo kao pogodnog igrača u takmičenju sa Zapadom. Da li Rusija ima svoju viziju ovog regiona? Da li je, možda Rusija spremna da sa ponaša pragmatično u slučaju da Srbija jednog dana postane članica EU?"

Igor Novaković, iz Centra za međunarodne i bezbednosne poslove je rekao da samo treba pogledati geografsku kartu i pitati gde u slučaju pretnji bezbednosti Srbija traži pomoć. Odgovor leži u saradnji sa susedima, a potom u EU i NATO koji je okružuju, rekao je Novaković i dodao da je geopolitički Rusija daleko i da nema mogućnosti direktne projekcije čvrste moći na Balkanu.