Od Podgorice se, kako ističe Darmanović, očekuje da tokom ove godine privede kraju ključne reforme.
Sjedinjene Države su strateški partner Crne Gore i podrška Vašingtona, posebno kada je riječ o evroatlantskim itegracijama, nije izostala ni prošle godine.
“Tako da smo mogli da računamo na podršku, savjete, kritike – šta god bi doprinosilo tom procesu. Osim naše evroatlantske agende koju Sjedinjene Države snažno podržavaju, postojala je saradnja u drugim oblastima, naročito u vezi vladavine prava i reforme našeg pravosudnog sistema, zatim bezbjednosti, reformi odbrane”.
Američki angažman ključan je za za ostvarivanje prioritetnog cilja Crne Gore - što skorijeg članstva u NATO-u. Šanse da se to dogodi do kraja 2015. su , prema mišljenju Darmanovića, realne i velike.
“Mislim da ovdje postoji dosta raširena svijest da je Crna Gora već u Velsu bila vrlo blizu i vjeruje se da ćemo mi ispuniti ono što se od nas očekuje, prije svega na unutrašnjem planu, na unutrašnjim reformama, u nekoliko oblasti koje su uglavnom poznate, tako da mislim da su šanse veoma dobre. Postoji još samo nejasnoća oko termina. Po svemu sudeći stvar će se rešavati krajem godine, na ministarskom sastanku NATO-a. Međutim, Sjedinjene Države se zalažu da samit NATO-a bude nešto ranije zbog predsjedničkih izbora. Znači već u aprilu ili martu bi se održao samit 2016. Kada su samo dva ili tri mjeseca razlike od jedne do druge odluke, može se desiti i jedno i drugo . Ali za sada nema takvih najava. Ovo je samo prosto jedna od mogućih varijanti. Ali bilo krajem 2015 ili početkom 2016. godine mislim da su naše šanse realne i velike. Mislim da će ovo pitanje, na jedan ili drugi način, biti završeno tokom mandata sadašnjeg predsjednika.”
Od Podgorice zavisi mnogo, ali ne i sve, ističe crnogorski ambasador.
“Poziv za članstvo u Alijansi zavisi i od onoga na šta zemlja ne može da utiče, spoljnopolitičkih okolnosti, pa i pitanja koja su vezana za američku unutrašnju politiku. Recimo, da li će predsjednik Obama, pošto je pitanje nasleđa svakog predsjednika u poslednje dvije godine vrlo bitno, da li će biti jedini predsjednik od Regana na ovamo, koji se neće angažovati oko proširenja NATO-a.”
Američka unutrašnja politika je sa novom godinom ušla i u novu realnost – potpunom kontrolom Republikanske stranke nad Kongresom, pa se postavlja postavlja da li će to imati uticaja na podršku crnogorskim apsiracijama.
“Republikanci su po prirodi stvari skloniji ovim temama od demokrata, ali podrška za članstvo Crne Gore u NATO postoji u obje partije. Predstavnički dom je prošle godine glasao jednoglasno o jednom zakonu o proširenju NATO-a i o zahtjevu da se Crna Gora pozove, isto kao što u Senatu imate značajnih pristalica ideje o proširenju NATO-a i članstvu Crne Gore i među repubpilancima i među demokratama. Nisam siguran da li će Balkan biti u fokusu čak i republikanskog Kongresa, ali je moguće da kad ta tema dođe na dnevni red, da Kongres u tom smislu bude nešto angažovaniji. Rez 11:25:36-11:25:37 Međutim, administracija je ta koja vodi spoljnu politiku.”
Sjedinjene Države, u međuvremenu, insistiraju na napretku u oblasti vladavine prava. Uglavnom su zadovoljne reformama odbrane i obavještajne zajednice i bezbjednosnog sektora. Kada je riječ o podršci javnosti članstvu u NATO-u, Darmanović očekuje njen rast u slučaju dobijanja poziva.
“Članice NATO-a obično vole da u zemlji koja je kandidat javno mnjenje reaguje pozitivno na tu ideju i prije poziva. Međutim, mislim da će u krajnjoj liniji odlučivati neki drugi parameteri. Podrška nije nevažna i ja vjerujem da će ona ići uzlaznom linijom.”
Osim NATO integracije, prioriteti u odnosima Crne Gore i SAD tokom ove godine biće dalje jačanje bilateralne saradnje i napori da se privuku veće američke investicije u region. Balkan bi, u svijetlu ukrajinske krize za koju još nema rešenja, mogao da bude u nešto većem fokusu Vašingtona u 2015, smatra crnogorski ambasador.