Crna Gora mora da se pozabavi pitanjima fiskalnog deficita i javnog duga, kako bi uspjela da održi stope rasta između tri i pet odsto i otvara radna mjesta, ocijenila je direktor Svjetske banke za jugoistočnu Evropu, Elen Goldstin koja je u četvratak boravila u Podgorici.
Ona je nakon sastanka sa premijerom Duškom Markovićem kazala da je u prethodnim godinama u Crnoj Gori došlo do dramatičnog rasta javnog duga i fiskalnog deficita.
„Javni dug uključujući garancije sada se bliži 80 odsto bruto domaćeg proizvoda“, rekla je Goldstin i dodala da je SB zadovoljna posvećenošću Vlade da se „uhvati u koštac“ sa tim opterećenjem.
Ona je posebno pohvalila ozbiljan pristup Vlade reformskom programu koji je posvećen održivosti ekonomskog rasta i otvaranju novih radnih mjesta. Goldstin je kazala da je delegacija Svjetske banke na sastanku sa Markovićem razgovarala o najhitnijim prioritetima za Crnu Goru.
„Svjetska banka je predložila tri oblasti vrijedne pažnje. Prva je fiskalna i finansijska održivost, zatim potreba da se stimuliše razvoj privatnog sektora i otvaranje radnih mjesta, kao i pitanje ekološke održivosti“, saopštila je Goldstin.
Od ta tri prioriteta, kako je dodala, pitanje fiskalne održivosti je najhitniji prioritet.
„Mjere koje je Vlada predvidjela i uključila u budžet za ovu godinu zaslužuju pohvale. Svjetska banka je spremna na saradnju u naredna dva mjeseca, kako bi se utvrdili svi koraci koje treba preduzeti tokom ove i naredne dvije godine kako bi se omogućila neometana obnova fiskalne održivosti“, navela je Goldstin.
To će, kako je objasnila, omogućiti Crnoj Gori da postigne veće stope rasta od trenutnih.
„Naša je procjena da mjera vaše fiskalne konsolidacije treba da bude u nivou dva do tri odsto BDP-a svake godine u naredne tri“, precizirala je Goldstin.
Prema njenim riječima, to je izazov ali istovremeno i nešto što je urgentne prirode, kako bi se povratilo povjerenje finansijskih tržišta i omogućilo produženje roka ispunjavanja finansijskih obaveza.
„Već naredne sedmice ćemo poslati svoj tim koji će razgovarati o uspostavljanju srednjeročnog fiskalnog plana“, kazala je Goldstin.
Marković je saopštio da će Vlada voditi ekonomsku politiku kombinacijom mjera usmjerenih na jačanje makroekonomske stabilnosti i unaprijeđenje konkurentnosti ekonomije. On je rekao da je sa delegacijom Svjetske banke razgovarao o najvažnijim izazovima na ostvarenju razvojnog cilja Crne Gore.
„Prvi korak u tom pravcu Vlada je napravila u decembru prošle godine predlogom mjera konsolidacije sa efektom na nivou od 126,9 miliona EUR“, dodao je Marković.
On je kazao da te mjere imaju za cilj da se tekuća potrošnja u narednom periodu finansira iz izvornih prihoda budžeta, bez novog zaduživanja za potrošnju.
„Shodno tome, projektovani budžetski deficit treba da se smanji sa 6,1 odsto BDP-a u ovoj godini na 3,8 odsto u 2019, nakon čega se očekuje suficit“, naveo je Marković.
On je rekao da će zbog zaduživanja Crne Gore za razvoj, a ne za potrošnju, biti u situaciji da javni dug raste do nivoa od 77,5 odsto BDP-a u 2019. godini bez garancija, nakon čega će se uspostaviti njegov opadajući trend.
„Svjesni smo da će te mjere fiskalne konsolidacije uticati na usporavanje rasta BDP-a u odnosu na scenario bez konsolidacije, ali su one neophodne da bismo postigli održivost ekonomskog rasta“, poručio je Marković.
Vlade će, kako je kazao, pored mjera fiskalne konsolidacije, intenzivirati aktivnosti na unaprijeđenju poslovnog ambijenta i podršci realnom sektoru, da bi se jačala investiciona aktivnost i ostvario projektovani prosječni godišnji rast na nivou od 3,4 odsto u naredne tri godine.
Marković je naveo da je Crna Gora do sada iskoristila 454 miliona EUR kreditne podrške SB u periodu do 2020. godine.
„Očekujemo nastavak kreditne podrške, implementaciju postojećih projekata i otpočinjanje novih, kao što su unaprijeđenje poreske administracije i sistema zdravstva i nastavak projekta enegetske efikasnosti“, dodao je Marković.
Vlada, kako je zaključio, očekuje podršku Svjetske banke kroz odobrenje zajma za razvojne politike u iznosu od 90 miliona USD, koji može biti iskorišćen za davanje garancija za finansiranje budžetskih potreba.