Nasilje u Siriji se intenzivira

Žena pokazuje glasački listić tokom referenduma o novom ustavu u Siriji, 26. februar, 2012.

U današnjem nasilju širom Sirije poginuli su najmanje 31 civil i vojnik, dok birači glasaju na referendumu o nacrtu novog Ustava, koji kritikuju i opozicija i mnoge zapadne sile. Na osnovu novog Ustava, u Siriji bi se uveo višepartijski sistem, posle vladavine isključivo partije Baas, koja je preuzela vlast državnim udarom 1963, ali bi predsednik Bašar al-Asad zadržao velika ovlašćenja. Opozicija ističe da su predložene izmene kozmetičke i da dolazi u obzir jedino njegov odlazak s vlasti posle surovog vojnog obračunavanja sa učesnicima 11-omesečnih protesta.

Dve glavne opozicione organizacije – Sirijski nacionalni savet i Nacionalno koordinaciono veće za demokratsku promenu u Siriji – pozvale su na bojkot referenduma. Dok se glasanje nastavlja, opozicione organizacije javljaju da je u današnjem bombardovanju opozicionih delova Homsa poginulo devet civila, a da su pobunjenički borci ubili četiri vojnika. Navodi se i da su u sukobima izvan Homsa, danas poginuli osam civila i deset pripadnika bezbednosnih snaga. Nemački ministar inostranih poslova Gvido Vestervele nazvao je referendum „farsom“, dok je američka državna sekretarka Hilari Klinton pozvala Sirijce iz trgovačkog staleža i vojske, koji podržavaju Asada, da se pridruže opoziciji.

U gradovima kao što je Homs, gde su u napadima vladinih snaga poginule stotine ljudi, ili pobunjeničkim uporištima na severozapadu i jugu zemlje, izlaznost na referendum će najverovatnije biti minimalna. Uprkos nasilju, u mirnijim delovima zemlje referendum se održava. U prestonici Damasku, gde predsednik Bašar al-Asad uživa podršku verskih manjina i trgovačkog staleža, mnogi kažu da žele da glasaju. Ako nacrt Ustava bude odobren, iz njega bi se izbacio paragraf na osnovu kojeg je partija Baas lider države i društva, dozvolio bi se politički pluralizam, a predsednički mandat ograničio na dva sedmogodišnja termina. Međutim, to ograničenje ne bi bilo retroaktivno, što znači da bi Asad, koji je na vlasti već 11 godina, mogao posle isteka sadašnjeg mandata 2014, da ostane na čelu zemlje još 14 godina.