Posle više od pet godina pregovora, ministri iz Australije, Bruneja, Kanade, Čilea, Japana, Malezije, Meksika, Novog Zelanda, Perua, Singapura, Vijetnama i Sjedinjenih Država potpisali su u Oklendu, na Novom Zelandu, sporazum o Transpacifičkom partnerstvu skraćeno TPP. Međutim, sporazum o slobodnoj trgovini se pre pune primene suočava sa više prepreka.
Sporazum o Transpacifičkom partnerstvu je u ime SAD potpisao izaslanik za spoljnu trgovinu Majkl Fromen.
“Uvjeren sam da će na kraju dana, zbog velike koristi za američku ekonomiju koja se procenjuje na preko 130 milijardi dolara godišnje u rastu bruto domaćeg proizvoda, te više od 350 milijardi u izvozu, članovi Kongresa prepoznati prednosti za birače i da ćemo imati neophodnu dvostranačku podršku za usvajanje sporazuma.”
Sa ukupnom trgovinom, vrijednom više od hiljadi i po milijardi dolara, 12 potpisnica Transpacifičkog partnerstva odgovorne su za 40 odsto svjetske ekonomije. Za američke kompanije, to je prilika da prodaju više proizvoda, a za predsjednika pri kraju mandata šansa da proširi svoj legat i suprostavi se sve većem kineskom uticaju u Pacifiku.
"Sa TPP-om, Kina ne određuje pravila u regionu, već mi. Ako želite da pokažete našu snagu u ovom novom vijeku, odobrite taj sporazum. Omogućite nam da ga sprovedemo”, poručio je predsjednik Barak Obama.
Sporazum predviđa ukidanje carinskih tarifa na hiljade američkih proizvoda i stvaranje zajedničkih trgovinskih standarda. Međutim, to se neće dogoditi ako se budu pitali demonstranti širom svijeta. U Santjagu, u Čileu, poljoprivrednici su zabrinuti zbog novih biotehnoloških standarda. U Kuala Lumpuru, demonstranti tvrde da Sjedinjene Države žele da kontrolišu biznis u Maleziji, dok je za aktiviste u Vašingtonu, TPP primjer nekontrolisane korporativne pohlepe.
"TPP je korak u pravcu globalne korporativne diktature i smatram da je riječ o ukidanju demokratskih prava suverenih zemalja.”
Sindikati tvrde da je sporazum izdaja američkih radnika i kompanija, koji neće moći da se takmiče sa zemljama sa manjim zaradama. Američki izaslanik za spoljnu trgovinu kaže da to nije tačno.
“Ako putem ovom trgovinskog sporazuma možemo da disproporcionalno umanjimo barijere kada je riječ o pristupu drugim tržištima, smanjimo carinske tarife koje su mnogo veće u Japanu, Vijetnamu, Maleziji da bi imali pristup tim tržištima, poboljšamo standarde u tim zemljama da bi imali konkuretnije uslove, onda ćemo moći da povećamo naš izvoz.”
Međutim, mnogi ne vjeruju u te tvrdnje.
“Stalno iznose iste laži”, navode pojedini demonstranti.
Prema konzervativnim procjenama, za primjenu sporazuma možda će biti potrebne najmanje dvije godine, s obzirom na to zakonodavci u zemljama potpisnicama i dalje moraju da razmotre hiljade stranica novih propisa. I uprkos apelima američkog predsjednika, analitičari kažu da je usvajanje sporazuma u Kongresu tokom izborne godine malo vjerovatno.