Kriza u Ukrajini i njene reperkusije na odnose Zapada i Rusije, kao i na stabilnost i bezbednost centralne, istočne i jugoistočne Evrope bili su centralna tema konferencije u Atlantskom savetu.
U uticajnom Atlantskom savetu, u Vašingtonu, juče i danas održan je skup pod nazivom „Evropa - celovita i slobodna“, kojim se između ostalog obeležava 25 godina od pada Berlinskog zida i 15 godina od prvog proširenja NATO-a posle okončanja Hladnog rata. Na skupu su učestvovali mnogi visoki aktuelni i bivši zvaničnici Sjedinjenih Država i evropskih zemalja, kao i ugledni eksperti.
Potpredsjednik Sjedinjenih Država Džozef Bajden je na konferenciji Atlantskog savjeta poručio da Sjedinjene Države moraju da budu odlučne u pružanju podrške Ukrajini
„Borba Ukrajine počinje sa gorućim izazovom ruskog kršenja njenog suvereniteta, teritorijalnog integriteta. Rusija je svojim akcijama narušila ne samo suverenitet Ukrajine, već i osnovni princip da se evropske granice ne mogu i neće mijenjati političkim zastrašivanjem ili vojnom silom. Moramo da budemo odlučni u nametanju cijene za to. Ukoliko Rusija želi da ima koristi od međunarodnog poretka, onda mora da ga poštuje i da se pridržava pravila. U suprotnom će se suočiti sa sve većim posljedicama i izolacijom.“
Bajden je takođe oštro kritikovao korupciju u Ukrajini. Poručio je i da NATO i transatlantski odnosi nikada nisu bili važniji i založio se za veći doprinos svih članica alijanse, trgovinsko partnerstvo sa Evropom i njenu veću energetsku nezavisnost.
“Izazovi sa kojima se suočavamo su stvarni. Međutim, možemo uspješno da se suočimo sa njima ukoliko to radimo zajedno. Amerika je uvijek bila i biće uz Evropu, kao što je Evropa bila uz nas. Moguće je ostvariti cilj jedinstvene, slobodne I mirne Evrope ukoliko I dalje budemo čvrsto povezani, ujedinjeni i nepokolebljivi.”
Potpredsjednik Bajden je najavio da će predsjednik Barak Obama u junu otputovati u Evropu gdje će posjetiti Poljsku, Brisel i Francusku. Prvog dana konferencije u Atlantskom savjetu, državni sekretar Džon Keri takođe je oštro kritikovao poteze Rusije, poručujući joj da ostavi Ukrajinu na miru.
„Događaji u Ukrajini su poziv na buđenje. Naši evropski saveznici su proteklih više od 20 godina radili sa nama na integraciji Rusije u evro-atlantsku zajednicu. Ruske akcije u Ukrajini nam govore da Putinova Rusija danas igra po različitim pravilima. Putem okupacije Krima i zatim destabilizacije istočne Ukrajine, Rusija pokušava da promijeni bezbjednosnu konfiguraciju istočne i centralne Evrope.“
Ovo je odlučujući trenutak za transtlantsku alijansu i uradićemo sve što je potrebno da je održimo, naglasio je Keri.
„Kremlju moramo apsolutno jasno da stavimo do znanja da je teritorija NATO-a nepovrediva. Branićemo njen svaki dio. Član 5 NATO sporazuma mora nešto da znači i naši saveznici na prvim linijama fronta to zaslužuju.“
Da je ukrajinska kriza ključna za transtlantske odnose vjeruju i senatori Džon Mekejn i Kristofer Marfi koji su se na panelu o američkoj ulozi u bezbjednosti Evrope založili za snažniji odgovor Vašingtona na situaciju u Ukrajini. Senator Mekejn smatra da Sjedinjene Države moraju odmah da počnu da rade na povećanju evropske energetske nezavisnosti i da uvedu oštrije sankcije Moksvi. Takođe je ponovo zatražio upućivanje vojne pomoći Ukrajini.
“Zašto premijer i moji drugi prijatelji u Ukrajini kažu da im je potrebno odbrambeno oružje? Zato što mogu da poraze Ruse? Naravno da ne. U pitanju je moral. Da im pomognemo, kao što smo pomogli Avganistancima i drugim zemljama u prošlosti. Ukrajina ima takođe dugu istoriju uspješnog gerilskog ratovanja i vjerujem da će se boriti ako Putin uđe u istočnu Ukrajinu. Zašto im onda ne bismo poslali odbrambeno oružje kako bismo im pomogli da se odbrane.”
“Ne mislim da bi vrsta oružja koje bismo obezbijedili promijenila balans u Moskvi ukoliko bi odlučili da izvrše invaziju na istok Ukrajine. Zabrinut sam da zato što ne možemo da pošaljemo oružje neophodno za pobjedu u tom sukobu da bi ovo, na kraju, bila pobjeda ne samo nad ukrajinskom vojskom, već nad ukrajinskom i američkom vojskom zajedno što bi oslabilo našu poziciju u svijetu”, naveo je senator Kristofer Marfi.
Da bi se spriječila ruska invazija i direktna okupacija djelova Ukrajine, Sjedinjene Države moraju da stave do znanja da će zapad podržati dugi, urbani gerilski ukrajinski rat za odbranu nezavisnosti, smatra bivši američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Zbignjev Brežinski.
“Ako želimo da spriječimo Ruse da izvrše invaziju, moramo da ih ubijedimo da će biti skupa i duga. A biće skupa i duga ako se Ukrajinci bore. Ukrajinci će se boriti samo ako misle da će u određenom trenutku dobiti pomoć Zapada, naročito kada je riječ o oružju koje će biti potrebno za uspješnu odbranu. Neće poraziti Ruse na otvorenom, gdje će ući hiljade tenkova. Pobijediće ih samo na jedan način: dugim urbanim otporom.”
Brežinski je ocijenio da je predsjednik Barak Obama povukao pametne poteze kada je riječ o postupnom uvođenju sankcija protiv ruske vladajuće elite, ali da nije uspio da objasni američkoj javnosti da je podrška Ukrajincima ključna za američke interese.
"Usuđujem se da kažem da je trenutno značajno veći broj Amerikanaca više zainteresovan za ishod košarkaškog šampionata nego za ukrajinsko pitanje. Da bi se ovo riješilo na jedan odgovoran i ozbiljan način, predsjednik u jednom trenutku mora da počne da govori američkom narodu kakvi su ulozi, jer ovdje nije samo riječ o odnosima Rusije i Ukrajine.”
Konferencija u Atlantskom savjetu organizovana je povodom 25. godišnjice pada Berlinskog zida, 15. godišnjice prvog proširenja NATO-a poslije Hladnog rata, 10. godišnjice velikog proširenja i alijanse i Evropske unije, te pet godina od poslednjeg prijema članica u NATO. U prethodna dva dana okupila je visoke američke i evropske zvaničnike, među kojima su i potpredsjednik crnogorske vlade i šef diplomatije Igor Lukšić i ministarka odbrane Milica Pejanović Đurišić, te brojne eksperte.
Potpredsjednik Sjedinjenih Država Džozef Bajden je na konferenciji Atlantskog savjeta poručio da Sjedinjene Države moraju da budu odlučne u pružanju podrške Ukrajini
„Borba Ukrajine počinje sa gorućim izazovom ruskog kršenja njenog suvereniteta, teritorijalnog integriteta. Rusija je svojim akcijama narušila ne samo suverenitet Ukrajine, već i osnovni princip da se evropske granice ne mogu i neće mijenjati političkim zastrašivanjem ili vojnom silom. Moramo da budemo odlučni u nametanju cijene za to. Ukoliko Rusija želi da ima koristi od međunarodnog poretka, onda mora da ga poštuje i da se pridržava pravila. U suprotnom će se suočiti sa sve većim posljedicama i izolacijom.“
Bajden je takođe oštro kritikovao korupciju u Ukrajini. Poručio je i da NATO i transatlantski odnosi nikada nisu bili važniji i založio se za veći doprinos svih članica alijanse, trgovinsko partnerstvo sa Evropom i njenu veću energetsku nezavisnost.
“Izazovi sa kojima se suočavamo su stvarni. Međutim, možemo uspješno da se suočimo sa njima ukoliko to radimo zajedno. Amerika je uvijek bila i biće uz Evropu, kao što je Evropa bila uz nas. Moguće je ostvariti cilj jedinstvene, slobodne I mirne Evrope ukoliko I dalje budemo čvrsto povezani, ujedinjeni i nepokolebljivi.”
Potpredsjednik Bajden je najavio da će predsjednik Barak Obama u junu otputovati u Evropu gdje će posjetiti Poljsku, Brisel i Francusku. Prvog dana konferencije u Atlantskom savjetu, državni sekretar Džon Keri takođe je oštro kritikovao poteze Rusije, poručujući joj da ostavi Ukrajinu na miru.
„Događaji u Ukrajini su poziv na buđenje. Naši evropski saveznici su proteklih više od 20 godina radili sa nama na integraciji Rusije u evro-atlantsku zajednicu. Ruske akcije u Ukrajini nam govore da Putinova Rusija danas igra po različitim pravilima. Putem okupacije Krima i zatim destabilizacije istočne Ukrajine, Rusija pokušava da promijeni bezbjednosnu konfiguraciju istočne i centralne Evrope.“
Ovo je odlučujući trenutak za transtlantsku alijansu i uradićemo sve što je potrebno da je održimo, naglasio je Keri.
„Kremlju moramo apsolutno jasno da stavimo do znanja da je teritorija NATO-a nepovrediva. Branićemo njen svaki dio. Član 5 NATO sporazuma mora nešto da znači i naši saveznici na prvim linijama fronta to zaslužuju.“
Da je ukrajinska kriza ključna za transtlantske odnose vjeruju i senatori Džon Mekejn i Kristofer Marfi koji su se na panelu o američkoj ulozi u bezbjednosti Evrope založili za snažniji odgovor Vašingtona na situaciju u Ukrajini. Senator Mekejn smatra da Sjedinjene Države moraju odmah da počnu da rade na povećanju evropske energetske nezavisnosti i da uvedu oštrije sankcije Moksvi. Takođe je ponovo zatražio upućivanje vojne pomoći Ukrajini.
“Zašto premijer i moji drugi prijatelji u Ukrajini kažu da im je potrebno odbrambeno oružje? Zato što mogu da poraze Ruse? Naravno da ne. U pitanju je moral. Da im pomognemo, kao što smo pomogli Avganistancima i drugim zemljama u prošlosti. Ukrajina ima takođe dugu istoriju uspješnog gerilskog ratovanja i vjerujem da će se boriti ako Putin uđe u istočnu Ukrajinu. Zašto im onda ne bismo poslali odbrambeno oružje kako bismo im pomogli da se odbrane.”
“Ne mislim da bi vrsta oružja koje bismo obezbijedili promijenila balans u Moskvi ukoliko bi odlučili da izvrše invaziju na istok Ukrajine. Zabrinut sam da zato što ne možemo da pošaljemo oružje neophodno za pobjedu u tom sukobu da bi ovo, na kraju, bila pobjeda ne samo nad ukrajinskom vojskom, već nad ukrajinskom i američkom vojskom zajedno što bi oslabilo našu poziciju u svijetu”, naveo je senator Kristofer Marfi.
Da bi se spriječila ruska invazija i direktna okupacija djelova Ukrajine, Sjedinjene Države moraju da stave do znanja da će zapad podržati dugi, urbani gerilski ukrajinski rat za odbranu nezavisnosti, smatra bivši američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Zbignjev Brežinski.
“Ako želimo da spriječimo Ruse da izvrše invaziju, moramo da ih ubijedimo da će biti skupa i duga. A biće skupa i duga ako se Ukrajinci bore. Ukrajinci će se boriti samo ako misle da će u određenom trenutku dobiti pomoć Zapada, naročito kada je riječ o oružju koje će biti potrebno za uspješnu odbranu. Neće poraziti Ruse na otvorenom, gdje će ući hiljade tenkova. Pobijediće ih samo na jedan način: dugim urbanim otporom.”
Brežinski je ocijenio da je predsjednik Barak Obama povukao pametne poteze kada je riječ o postupnom uvođenju sankcija protiv ruske vladajuće elite, ali da nije uspio da objasni američkoj javnosti da je podrška Ukrajincima ključna za američke interese.
"Usuđujem se da kažem da je trenutno značajno veći broj Amerikanaca više zainteresovan za ishod košarkaškog šampionata nego za ukrajinsko pitanje. Da bi se ovo riješilo na jedan odgovoran i ozbiljan način, predsjednik u jednom trenutku mora da počne da govori američkom narodu kakvi su ulozi, jer ovdje nije samo riječ o odnosima Rusije i Ukrajine.”
Konferencija u Atlantskom savjetu organizovana je povodom 25. godišnjice pada Berlinskog zida, 15. godišnjice prvog proširenja NATO-a poslije Hladnog rata, 10. godišnjice velikog proširenja i alijanse i Evropske unije, te pet godina od poslednjeg prijema članica u NATO. U prethodna dva dana okupila je visoke američke i evropske zvaničnike, među kojima su i potpredsjednik crnogorske vlade i šef diplomatije Igor Lukšić i ministarka odbrane Milica Pejanović Đurišić, te brojne eksperte.