Nekoliko dana uoči referenduma o budućnosti Krima, pažnja svjetske javnosti usmerena je na to poluostrvo gde će pro-rusko većinsko stanovništvo verovatno glasati za pripajanje sa Rusijom.
Očekivano otcepljenje Krima od Ukrajine podstiče strahovanja da će Moskva pokušati da preuzme kontrolu nad svim ukrajinskim regionima u kojima je ruski glavni jezik. Analitičari smatraju da bi podjela Ukrajine vjerovatno pogoršala etničke tenzije u regionu.
Krimski pro-ruski lider Sergej Aksjonov jasno je stavio do znanja šta očekuje od referenduma 16. marta.
"Ukrajinska vojska je blokirana u svojim bazama. Nakon referenduma o budućoj uniji sa Rusijom, moraće da napuste teritoriju Krima ili da služe u oružanim snagama i obećaju lojalnost Autonomnoj Republici Krimu ili Rusiji."
Za manjine u ovom području, poput muslimanskih Tatara, ova poruka zvuči preteće. Sovjetski lider Josif Staljin optužio je Tatare za saradnju sa nacistima i protjerao ih u istočni dio Sovjetskog Saveza nakon Drugog svjetskog rata. Ta manjina, koja se kasnije vratila na Krim, sada strahuje od novog progona.
"Krimski Tatari se proganjaju zato što su muslimani. Još gore je to što radikalni ruski političari sanjaju da će u Rusiji živjeti 100 odsto Rusa, bez predstavnika drugih nacionalnosti.”
Visoki komesar OEBS-a za nacionalne manjine Astrid Tors takođe je zabrinuta za sudbinu krimskih Tatara.
“Krimski Tatari sada su zauzeli stav koji se razlikuje od onog kojeg zastupa većina na Krimu što, prema mojoj procjeni, pogoršava njiihov položaj. Ukoliko stvarno želimo da budemo na oprezu, moramo da pratimo šta se događa sa pripadnicima te manjine i ne smijemo više da zanemarujemo situaciju u kojoj se nalaze. Potrebni su im resursi da se integrišu, kao i naša pažnja.”
S obzirom na to da se očekuje da će Kijev izgubiti Krim, strahuje se da bi ostali ukrajinski regioni u kojima se govori ruski jezik mogli da se odluče na sličan potez. Volodimir Kipen iz Instituta za socijalno istraživanje i političku analizu u Donjecku kaže da većina građana u tom području podržava jedinstvo Ukrajine, ali i upozorava da rizik od separatizma ne treba ignorisati.
"Prijetnja separatizma u Donjecku postoji, ali je ograničena i podstiču je snage koje djeluju izvan zemlje. Ukoliko vlada postupi kako treba, ta prijetnja može da se izoluje i minimalizuje, kako ne bi ugrozila državu.”
Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk posjetiće sjutra Sjedinjene Države, kako bi zatražio zapadnu podršku za očuvanje zemlje.
Krimski pro-ruski lider Sergej Aksjonov jasno je stavio do znanja šta očekuje od referenduma 16. marta.
"Ukrajinska vojska je blokirana u svojim bazama. Nakon referenduma o budućoj uniji sa Rusijom, moraće da napuste teritoriju Krima ili da služe u oružanim snagama i obećaju lojalnost Autonomnoj Republici Krimu ili Rusiji."
Za manjine u ovom području, poput muslimanskih Tatara, ova poruka zvuči preteće. Sovjetski lider Josif Staljin optužio je Tatare za saradnju sa nacistima i protjerao ih u istočni dio Sovjetskog Saveza nakon Drugog svjetskog rata. Ta manjina, koja se kasnije vratila na Krim, sada strahuje od novog progona.
"Krimski Tatari se proganjaju zato što su muslimani. Još gore je to što radikalni ruski političari sanjaju da će u Rusiji živjeti 100 odsto Rusa, bez predstavnika drugih nacionalnosti.”
Visoki komesar OEBS-a za nacionalne manjine Astrid Tors takođe je zabrinuta za sudbinu krimskih Tatara.
“Krimski Tatari sada su zauzeli stav koji se razlikuje od onog kojeg zastupa većina na Krimu što, prema mojoj procjeni, pogoršava njiihov položaj. Ukoliko stvarno želimo da budemo na oprezu, moramo da pratimo šta se događa sa pripadnicima te manjine i ne smijemo više da zanemarujemo situaciju u kojoj se nalaze. Potrebni su im resursi da se integrišu, kao i naša pažnja.”
S obzirom na to da se očekuje da će Kijev izgubiti Krim, strahuje se da bi ostali ukrajinski regioni u kojima se govori ruski jezik mogli da se odluče na sličan potez. Volodimir Kipen iz Instituta za socijalno istraživanje i političku analizu u Donjecku kaže da većina građana u tom području podržava jedinstvo Ukrajine, ali i upozorava da rizik od separatizma ne treba ignorisati.
"Prijetnja separatizma u Donjecku postoji, ali je ograničena i podstiču je snage koje djeluju izvan zemlje. Ukoliko vlada postupi kako treba, ta prijetnja može da se izoluje i minimalizuje, kako ne bi ugrozila državu.”
Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk posjetiće sjutra Sjedinjene Države, kako bi zatražio zapadnu podršku za očuvanje zemlje.