Dramatično pucanje brane, koja je držala najveći rezervoar u Ukrajini, izazvalo je poplave u utorak, dok se strahuje od velike štete u područjima u kojima žive desetine hiljada ljudi.
Još nije poznato šta je izazvalo probijanje brane Kahovka, koja je već bila oštećena. Ukrajina optužuje ruske snage da su digle u vazduh branu, dok ruski zvaničnici za incident okrivljuju ukrajinske vojne napade.
Zašto je brana važna?
Brana visoka 30 metara i povezana hidroelektrana nalaze se na teritoriji koju kontroliše Rusija, uz rijeku Dnjepar, oko 70 kilometara istočno od grada Hersona. Zajedno sa elektranom, obezbjeđuje struju, vodu za piće i navodnjavanje velikom dijelu južne Ukrajine, uključujući i nelegalno anektirano poluostrvo Krim.
Ukrajinska poljoprivredna dobra, koja se navodnjavaju dijelom iz rijeke Dnjepar, ključna su za svjetske zalihe žita, suncokretovog ulja i drugih prehrambenih proizvoda. Globalne cijene žita u utorak su porasle zbog strahovanja da bi proizvodnja mogla da bude poremećena.
Poplave u Hersonu posle rušenja brane (Foto: Reuters/Kherson Regional State Administration/Handout)
U rezervoaru se nalazilo oko 18 miliona kubnih metara vode koja je između ostalog korišćena za rashladne sisteme u nuklearnoj elektrani Zaporožje, gdje se stalno strahuje od katastrofalne nesreće zbog borbi.
Šta se dogodilo sa branom tokom rata?
Rusija je kontrolisala branu od ranih dana rata, a Moskva i Kijev su se međusobno optuživali za njeno granatiranje. Ukrajina je saopštila da su prošle jeseni, okupacione trupe detonirale eksplozive koji su oštetili mehanizme koji kontrolišu nivoe vode. Šteta je bila vidiljiva već krajem maja.
Čak i prije katastrofe u utorak, hidroelektrana je proizvodila samo djelić električne energije u odnosu na ranije nivoe. Ukrajinski zvaničnici i nezavisni eksperti naveli su da ruske snage nisu održavale branu - izgrađenu 1950-tih - ili namjerno ili zbog nemara.
Ranije ove godine, nivoi vode u rezervoaru su bili toliko niski da su mnogi strahovali od pregrijavanje reaktora u nuklearnoj elektrani Zaporožje, koju kontrolišu Rusi. Od sredine februara, nivoi vode su se postepeno povećavali, prema podacima jedne francuske analitičke organizacije.
Probijena brana u Hersonu (Foto: Reuters/Alexey Konovalov/TASS/Handout)
Kompanija, povezana sa ukrajinskom vladom, koja upravlja branom i hidroelektranom procijenila je da će biti potrebna četiri dana da se zaustavi izlivanje velike količine vode.
Ko i šta je u opasnosti?
Zbog nabujale vode, ruske i ukrajinske vlasti naložile su evakuaciju gradova i sela, mada ni jedna strana nije prijavila da ima žrtava. Zvaničnici navode da oko 22.000 ljudi živi u ugroženim područjima pod ruskom kontrolom, a 16.000 u najugroženijoj zoni na ukrajinskoj teritoriji.
Ukrajinsko ministarstvo energetike saopštilo je da postoji opasnost od poplava u energetskim objektima u Hersonskoj oblasti. Gotovo 12.000 potrošača u gradu Hersonu je bez struje, a ugrožene su i zalihe vode.
U Zaporožju, ukrajinski operater i Agencija Ujedinjenih nacija za atomsku energiju saopštili su da je situacija pod kontrolom i da nema trenutne opasnosti po bezbjednost.
Stanovnici Nove Kahovke prenose lične stvari posle poplave izazvane probijanjem brane (Foto: Reuters)
Eksperti upozoravaju na mogućnost katastrofe za ekosistem, biljke i životinje u Ukrajini i dalje. Brana je bila jedna od najvećih u svijetu po kapacitetu rezervoara.
Šta rušenje brane znači za rat?
Ukrajinski zvaničnici tvrde da su Rusi uništili branu da bi spriječili Ukrajinu da pokrene kontraofanzivu u tom području.
Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu navodi da su Ukrajinci uništili branu da bi spriječili potencijalni ruski napad na zapadnoj obali.
Ko god da je kriv, rušenjem brane je odsječen ključni prelaz preko najvažnije rijeke u Ukrajini. Brana je služila kao most preko kojeg su prelazila vozila. Zbog njenog probijanja i izlivene vode biće teško prelaziti rijeku na bilo koji drugi način.
Od prošle jeseni, niži djelovi Dnjepra činili su važan dio fronta koji se proteže na više od 1.000 kilometara između ruskih i ukrajinskih snaga. Prelaz je više puta raketiran, dok su ukrajinske snage vodile uspješnu kontraofanzivu u novembru tokom koje su ruske snage potisnute na drugu stranu Dnjepra.
Ukrajinska vojska koristila je grupe izviđača da pokuša da povrati kontrolu nad manjim ostrvima blizu istočne obale koju kontroliše Rusija i u ušću rijeke. Međutim, eksperti su naveli da bi veća ofanziva donijjela i velike rizike i logističke probleme.
Prelazak široke rijeke uvijek se smatrao problematičnim za ukrajinsku vojsku i većina posmatrača je očekivala da će Kijev pokrenuti kontraofanzivu u drugim sektorima fronta.
Ukrajinski vojni analitičar Oleh Ždanov rekao je da će poplave još više otežati prelazak rijeke, i da će uticati na minska polja na istočnoj obali pod ruskom kontrolom.
"Minska polja su prelavljena, i niko ne zna gdje će mine isplivati", upozorio je Ždanov.