Posle više od pet decenija neprijateljstva, Sjedinjene Države i Kuba su minut posle ponoći obnovili pune diplomatske odnose, dok su diplomatske misije u prijestonicama dvije zemlje podignute na nivo ambasada. Američki državni sekretar Džon Keri pozdravio je novi početak u odnosima dve zemlje, ali i napomenuo da i dalje postoje razlike, te da će puna normalizacija biti dug i složen proces.
Prvi put posle 54 godine, kubanska zastava zavijorila se iznad zgrade koja će ponovo služiti kao kubanska ambasada u Vašingtonu. Simboličnom ceremonijom kojoj je prisustvovalo više stotina gostiju, među kojima i zvaničnici Stejt departmenta i Kongresa, predsjedavao je Bruno Rodrigez, prvi kubanski šef diplomatije u zvaničnoj posjeti Americi od kubanske revolucije.
„Današnji istorijski događaji imaće smisla samo ako se ukine ekonomska, trgovinska i finansijska blokada, koja nanosi veliku štetu našem narodu, vrati okupirana teritorija na Gvantanamu i poštuje suverenitet Kube“, poručio je Rodrigez.
Kubanski zvaničnik potom se u Stejt departmentu sastao sa američkim državnim sekretarom Džonom Kerijem koji je na zajedničkoj konferenciji za novinare pozdravio obnovu odnosa dvije zemlje, ali i napomenuo da razlike i dalje postoje.
"Ovo je istorijski dan. Dan za uklanjanje barijera. Sjedinjene Države pozdravljaju novi početak odnosa sa narodom i vladom Kube. Odlučni smo da živimo kao dobri susjedi, na osnovama obostranog poštovanja. Želimo da svi građani u SAD i na Kubi gledaju u budućnost s nadom. Zbog toga slavimo 20. jul, jer danas počinjemo da popravljamo ono što je oštećeno i otvaramo ono što je bilo zatvoreno mnogo godina Ovo ne označava kraj razlika koje razdvajaju naše vlade, ali odražava realnost - a to je da je Hladni rat davno završen."
Kubanski ministar rekao je da je imao konstruktivan sastanak sa Kerijem, ali i naglasio da još postoje duboke razlike i ponovo se založio za ukidanje ekonomskog embarga i povratak teritorije na kojoj je američka vojna baza u zalivu Gvantanamo.
Novo poglavlje u ponovnom uspostavljanju veza dugogodišnjih neprijatelja otvoreno je odmah iza ponoći, formalnom obnovom diplomatskih odnosa. Nekoliko sati kasnije, kubanska zastava podignuta je u holu Državnog sekretarijata, među obilježjima drugih država s kojima Sjedinjene Države imaju diplomatske odnose.
"Ovo je stvarno dobro za odnose dvije zemlje. Više od 60 godine se nije razgovaralo, nije bilo odnosa, što nije vodilo nigdje, tako da će sa ovim otvaranjam,barem početi razgovor i biće interesantno i uzbudljivo vidjeti šta će se dogoditi u budućnosti", kaže Džeremi Rihtejn, stanovnih Vašingtona.
Uz manje pompe, u Havani je otvorena američka ambasada, dok će zvanična ceremonija biti održana narednog mjeseca, tokom posjete američkog državnog sekretara Kubi. Osoblje ambasade imalo je nove bedževe i poslovne kartice, dok su se promijenili vebsajt, nalog na Tviteru i Fejsbuk stranica misije.
"Ovo je veoma značajan dan za narod Sjedinjenih Država i Kube. Nadam se da će odnosi u potpunosti biti normalizovani", kaže Karlos Ljorente, stanovnik Havane.
Uprkos optimizmu i Kubanaca i Amerikanaca, razlike u stavovima dvije zemlje i dalje postoje – naročito kada je riječ o ljudskim pravima i slobodi govora.
Kubanske bezbjednosne snage uhapsile su juče desetine disidenata, koji su na protestu tražili od kubanske vlade da oslobodi sve političke zatvorenike.
Pojedini američki zvaničnici, među kojima i nekoliko republikanskih predsjedničkih kandidata, kažu da Havana još nije uradila dovoljno da bi zaslužila nove odnose sa Sjedinjenim Državama.
"Prekinuo bih diplomatske odnose sa anti-američkom komunističkom tiranijom, dok ne dođe do stvarnog demokratskog otvaranja na Kubi", poručuje republikanski predsjednički kandidat, Marko Rubio.
Očekuje se da će puna normalizacija odnosa dvije zemlje teći sporo. Američki ekonomski embargo protiv Kube ostaće na snazi, s obzirom na to da samo Kongres može da ga ukine.