Gotovo svi poslovi u SAD, od vozača kamiona, preko njegovatelja djece, do programera softvera, uključuju vještine koje se mogu obaviti ili barem dopuniti generativnom vještačkom inteligencijom (GenAI), pokazuje izvještaj jedne od najvećih kompanija na svijetu za zapošljavanje - Indeed.com.
GenAI je vještačka inteligencija koja može generisati visokokvalitetan sadržaj na osnovu ulaznih podataka koji se koriste za njegovu obuku.
„Vještačka inteligencija će vjerovatno u određenoj mjeri dotaknuti svaki dio svakog posla“, kaže Kori Štale, ekonomista Indeed.com.
Izvještaj otkriva da se gotovo svaki peti posao (19,7%) — poput IT operacija, matematike i informacionog dizajna — suočava sa najvišim stepenom rizika da trpi posledice od razvoja vještačke inteligencije, jer najmanje 80% radnih vještina koje te pozicije zahtijevaju može razumno dobro obaviti GenAI.
Ipak, sve to ne znači da će takve poslove u konačnici preuzeti roboti.
Poslovi koji se mogu obavljati na daljinu su oni koji bi mogli da trpe najveći uticaj od veštačke inteligencije, navodi se u izveštaju Indeed.com.
"Važno je prepoznati da, generalno, ove tehnologije ne utiču na celokupna zanimanja. Zapravo je vrlo rijetko da će se robot pojaviti, sjediti na nečije mjesti i raditi sve što neko radi na svom poslu", kaže Majkl Čui iz kompanije Globalni institut Mekinski, koji istražuje uticaj tehnologije i inovacija na biznise, ekonomiju i društvo.
Istraživači kompanije Indeed.com analizirali su više od 55 miliona oglasa za posao i otkrili da GenAI može obaviti 50% do skoro 80% vještina potrebnih u 45,7% tih oglasa. U 34,6% navedenih poslova, GenAI može da obavlja manje od 50% vještina.
Poslovi koji zahtijevaju ručni rad ili lični dodir, kao što su medicinska ili veterinarska njega, vjerovatno su najmanje pogođeni vještačkom inteligencijom, navodi se u izvještaju.
U prošlosti je tehnološki napredak najviše uticao na ručni rad. Međutim, očekuje se da će GenAI imati najveće posljedice na takozvane radnike iz oblasti znanja, generalno definisane kao ljude koji stvaraju znanje ili razmišljanjem zarađuju za život.
Ali, za sada se čini da vještačka inteligencija nije spremna da nekome ukrade posao.
"Postoji vrlo mali broj poslova koje vještačka inteligencija može u potpunosti obavljati. Čak i u poslovima gdje ona može obaviti mnoge vještine, još uvijek postoje aspekti tih poslova koje vještačka inteligencija ne može obaviti", kaže Štale.
Istraživači očekuju da će veštačka inteligencija poboljšati performanse poslova koje obavljaju ljudi, ali da ih neće u potpunosti zameniti.
Umjesto da zamijeni radnike, istraživači očekuju da će GenAI unaprijediti poslove koje ljudi već obavljaju, čineći ih efikasnijim.
"Ovo je nešto za šta vjerujemo da će na mnogo načina otključati ljudski potencijal i produktivnost za mnoge radnike u različitim sektorima ekonomije", navodi Štale.
"Postoje brojne stvari koje se mogu dogoditi", dodaje Čui. "Jedna je da jednostavno radimo više nešto što smo već radili, pa zamislite da ste univerzitetski profesor ili nastavnik, a ocjenjivanje umjesto vas može da obavlja mašina. Možete iskoristiti te sate - i umjesto davanja ocjena zapravo možete početi podučavati svoje učenike, provoditi više vremena sa njima, poboljšavajući njihove performanse, pomažući im da uče."
Američki radnici moraju početi koristiti novu tehnologiju ako se nadaju da će ostati konkurentni, kaže Čui:
„Radnici koji budu najbolje mogli da koriste ove tehnologije će biti najkonkurentniji radnici u radnoj snazi (...) To je tako bilo i ranije, ali je sada istinitije nego ikada, da ćemo svi morati da učimo doživotno."
Ne propustite: Zvaničnica SAD: Pretnja koju predstavlja veštačka inteligencija zahteva nov pristup bezbednostiIstraživanje koje je razvio Čui otkriva da je skoro 80% radnika eksperimentisalo sa alatima vještačke inteligencije.
„Jedna od velikih moći ovih generativnih alata vještačke inteligencije, do sada, jeste da su dizajnirani na takav način da zaista svima olakšaju korištenje tih vrsta alata“ kaže Štale. „Zaista vjerujem da bi ljudi trebali nastojati da prihvate ove alate i pronađu načine da ih inkorporiraju u posao za koji su već zainteresirani da ga rade."
Jedno od pitanja koje se postavlje je i može li jedna od neočekivanih prednosti vještačke inteligencije biti postojanje efikasnijih zaposlenika koji rade manje?
"Generalno, Amerikanci mnogo rade“, kaže Čui. "Možda ne moramo da radimo tako dugo. Možda imamo četvorodnevnu radnu sedmicu... i to biste vrijme mogli vratili radniku."