Vladavina prava, situacija u medijima i reforma pravosuđa su ključna pitanja za pristupanje Srbije Evropskoj uniji

Forum "Kako dalje sa Zapadnim Balkanom" u organizaciji Fondacije Konrad Adenauer, u Aero klubu u Beogradu, 3. februara 2020. (Foto: Rade Ranković, VoA)

BEOGRAD - Proces pridruživanja zemalja Zapadnog Balkana niko ne dovodi u pitanje, ali je potrebno poboljšanje postupka pridruživanja, a uporedo sa tim i interna reforma same Unije - poručili su u ponedeljak ambasadori Nemačke i Francuske na konferenciji o budućnosti ovog regiona.

To ne znači proces odlaganja, objasnio je francuski ambasador Žan Luj Falkoni, dok je ambasador Nemačke Tomas Šib istakao da je za Nemačku proširenje značajan cilj koji će to ove godine biti velika tema i na nivou cele EU.

Ne propustite: Mini Šengen - najbolje što se desilo regionu u ovom veku

Po njegovim rečima, iako se Nemačka i Francuska nisu slagale oko otvaranja pregovora sa Severnom Makedonijom i Albanijom, slažu kod najvažnijih uslova za pristupanje EU:

Tomas Šib, ambasador Nemačke u Srbiji, na konferenciji o evropskim intetracijma u Aero klubu u Beogradu, 3. februara 2020. (Foto: Rade Ranković, VoA)

"Tu posebno mislim na pitanja vladavina prava. To je ono što zasita određuje napredak u procesu pridruživanja, i to će biti prisutno i u ovoj novoj prilagođenoj metologiji. Kada se radi o aktualenim temama, tu se radi o situaciji u medijima, i jako je dobro što je medijska strategija usvojena prošle nedelje. Ali sada će biti odlučujuća implementacija te strategije. Još jedna tema za nas koja je jako važna je reforma pravosuđa, sa kojom bi trebalo da se nastavi ove godine", naglasio je ambasador Šib.

Ambasador Francuske u Srbiji Žan-Luj Falkoni rekao je da Francuska želi da pristupanje Srbije učini konkretnijim, a da je za to neophodna reforma procesa i interna reforma EU. Kako je istakao, Makronov non-pejper nije odlaganje pristupanja zemalja Zapadnog Balkana, već da je to način da EU ostane relevantna.

Žan Luj Falkoni, ambasador Fracunske u Srbiji, na konferenciji o evropskim intetracijma u Aero klubu u Beogradu, 3. februara 2020. (Foto: Rade Ranković, VoA)

On je dodao da je javnost u Srbiji negodovala zbog non-pejpera, što je, kako je rekao, ostavilo prostora za uticaj drugih igrača.

"Zanimljivo je da čujem dosta o ruskom, turskom i kineskom uticaju, ali interesantno je pošto mi predlažemo najbolje, a to je pristupanje, a nas kritikuju. Kažu da EU nije tu prisutna i taj vakum se popunjava od strane nekih drugih igrača. Oni su toliko popularni, a niko od njih nije predložio ništa slično proširenju", rekao je Falkoni.

Ne propustite: Podrška građana za ulazak Srbije u EU zavisi od signala iz Brisela

Direktor Fondacije Konrad Adenaur u Francuskoj Nino Galeti izjavio je da Srbija i Francuska imaju kritičan odnos prema ulozi Vašingtona i Berlina i smatraju da su hrišćanski bedem u borbi protiv terorizma. Po njegovim rečima potrebno je da Beograd i Pariz ojačaju bezbednosnu saradnju, da Srbija bude otvorenija za francusku privredu i da se poveća zainteresovanost Francuza za Srbiju.

Savetnica Centra za spoljnu politiku Suzana Grubješić je istakla da ne postoji nikakva nova metodologija procesa pristupanja koja može da zameni političku volju, kao i konsenzus u Evropskom savetu o tome kako će dalje ići proces proširenja Unije.